Čuvari zagrebačkog zelenila

„Prerasle smo same sebe“, kažu Jasna Šumanovac i Suzana Dobrić iz inicijativa Vratite magnoliju i Savica ZA Park. Ove zagrebačke inicijative, uz inicijativu Knežija brani park, pokazuju kako se udruženi građani i građanke mogu uspješno boriti za opstanak zelenila u gradu.

“Danas su se pojavili bageri u parku. U 10 minuta je na kvartovskoj WhatsApp grupi već bilo 20-ak poruka građana koji su dojavljivali o tome i pitali što se događa. U roku od sat vremena smo znali da se mijenja jedna od sprava na igralištu”, kaže Suzana Dobrić iz inicijative Savica ZA Park.

Borba građana sa Savice za očuvanje jedine veće zelene površine u gusto naseljenom kvartu trajala je nekoliko godina, pa ne čudi da su i danas na oprezu. Prvo su se uspjeli izboriti protiv gradnje crkve u parku, a potom protiv plana tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića da park “preuredi” umjetnim materijalima, gumom i betonom. Od 45 dana cjelodnevnih dežurstava i blokiranja bagera svojim tijelima, do kulturnog programa u parku i pravne bitke, braneći park stvorili su putem i zajednicu.

“Mi smo danas prijatelji, družimo se stalno, a brinemo se i za druge stvari u kvartu, na primjer za školu koja je u lošem stanju”, ističe Dobrić, jedna od 12 članova užeg organizacijskog tima inicijative koja djeluje od 2017.

50-ak građana i dalje je okupljeno u WhatsApp grupi iako je park za koji su se izborili danas siguran. Gradska skupština službeno ga je proglasila parkom, a dobio je i ime po Mariji Ružičkoj Strozzi, poznatoj dramskoj umjetnici s početka 20. stoljeća.

Dobrić koja je po struci arhitektica, od tada pomaže i brojnim drugim inicijativama, pa i novinarima u čitanju kompleksnih prostorno-planskih dokumenata.

“Svi smo se iz inicijative i osobno promijenili. Ja sam i ranije volontirala, ali nisam bila aktivistica. Bilo me strah javnih nastupa, što sam kroz ovaj rad probila. Postala sam i bolja u komuniciranju s ljudima”, kaže Dobrić.

Strah od javnih nastupa više ne muči ni Jasnu Šumanovac iz inicijative Vratite magnoliju.

“Prerasla sam samu sebe. U početku sam rekla ‘samo me nemojte stavljati pred kamere’, a to se promijenilo u roku od dva dana”, prisjeća se Šumanovac koja je otad bezbroj puta govorila pred građanima koji su se okupljali čak 27 srijeda za redom na Trgu žrtava fašizma, ispred Meštrovićevog paviljona. Nekad prekrasni trg kojem su posebni pečat davale rascvjetane magnolije, u još jednom netransparentnom “preuređenju”, ostao je potpuno gol.

“Znali smo već ranije da se spremaju radovi, ali teško se poistovjetiti s time dok ne vidiš devastaciju na djelu. Čin piljenja magnolija smo prepoznali kao snažan mobilizacijski trenutak. U roku od dva do tri dana okupio se cijeli niz okolišnih i stručnih udruga, od arhitekata do povjesničara umjetnosti, kojima su se zatim pridružili i brojni građani. To je bilo prvi put u Zagrebu da se okupila tako široka platforma u obranu zelene površine”, kaže Šumanovac.

Iako je inicijativa bila uistinu zadivljujuće ustrajna, organizirajući brojne prosvjede, akcije, ali i druženja na samom trgu, tek su ovoga mjeseca dočekali prvi signal promjene klime i nadu da bi se ogoljeli trg mogao ponovo zazeleniti. Tri godine kampanje obilježili su u ožujku, te su tada poslali novi zahtjev Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode za povratak  zelenila na trg. Odgovor Zavoda dobili su 1. travnja, u kojem stoji „da se može razmotriti izrada novog krajobraznog projekta“.

„Prva dva sata samo sam gledala u taj dopis u nevjerici koliko sam bila sretna. Poslali smo priopćenje za medije i zatim smo satima morali uvjeravati ljude da nije riječ o prvoaprilskoj šali već da smo uistinu nakon tri godine dočekali prvi korak prema vraćanju magnolija”, ističe Šumanovac.

Ova široka platforma neumornih građana ne namjerava stati. Inzistirat će da se napravi plan krajobraznog uređenja sukladno zakonima, ali i da se uzme u obzir mišljenje građana.

Jedan od rijetkih primjera gdje je mišljenje građana uzeto u obzir je slučaj parka u zagrebačkom kvartu Knežija gdje je planirana gradnja stambeno-poslovne zgrade s osam katova. Građani okupljeni u inicijativu Knežija brani park prikupili su potpise čak četvrtine stanovnika kvarta protiv ove devastacije krajolika te je nakon devetomjesečne borbe građana u siječnju povučena lokacijska dozvola za ovaj projekt.

„Ključno je bilo to što smo na vrijeme saznali da je izdana lokacijska dozvola i uspjeli u roku uložiti žalbu. Imali smo podršku i s pravne strane i stručne, udruga arhitekata. Naravno bez organizacije građana ne bi se ništa dogodilo“, kaže Larisa Petrić iz inicijative, koja povlačenje lokacijske dozvole ipak nije shvatila kao konačnu pobjedu već se i dalje bore da se park i u gruntovnici upiše kao park kako u budućnosti opet ne bi došlo do ovakve situacije.

„Ljudi ne moraju biti stručnjaci da bi prepoznali kada se zadire u prostor tako da se uzima važan zajednički resurs. Mi Knežiju smatramo dovršenim naseljem gdje nema puno mjesta za nove intervencije. Građani ionako svakodnevno već osjećaju pritisak, previše je automobila, premalo prostora za igru i provođenje slobodnog vremena. Zato se gotovo i nismo susreli s drugačijim mišljenjem kada samo krenuli skupljati potpise“, dodaje Petrić.

Svaka ovakva borba građana za prostor motivira i druge da iskažu svoje mišljenje, a sada već brojne inicijative za prostor imaju prilike učiti jedna od druge, ističu naše sugovornice.

„Jako je dobro što se ljudi sve više angažiraju, ali nadam se da će doći novo vrijeme kada više nećete dan ranije saznati da vam bageri dolaze pod prozor, da će se stvari u gradu ipak odvijati transparentno i da će građani od početka biti uključeni“, zaključuje Petrić.

Kako je Jasna Šumanovac inače zaposlenica Zelenog telefona, već godinama je upravo ona često prva kojoj se građani obrate kada se neko stablo u njihovom kvartu ruši.

“Ljudi su uvijek bili emotivni kada je riječ o stablima i prijavljivali su nam svaku sječu, no odnos gradskih vlasti prema stablima do sada nije bio odgovarajući. Zagreb je ljeti usijan i s klimatskim promjenama bit će sve gore, a kvaliteta zraka je loša. Porast broja stabala u gradu i zelenih površina je nužnost i mora biti prioritet svake buduće vlasti”, zaključuje Šumanovac.