Gradsko zelenilo jedan je od ključnih odgovora na klimatske promjene!

U sklopu projekta #ZazeleniGrad na temu klimatskih promjena razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Ivanom Herceg Bulić, voditeljicom Centra za klimatološka istraživanja u Zagrebu.

Nedavno osnivanje Centra za klimatološka istraživanja jasan je signal da se toj temi i u Hrvatskoj pridaje sve veća važnost. Kao voditeljica Centra, možete li nam reći nešto više o toj instituciji?

Centar za klimatološka istraživanja pri zagrebačkom PMF-u uspostavljen je s ciljem provođenja suvremenih, visokokvalitetnih i relevantnih istraživanja iz područja klimatologije, klimatskih promjena i njihovog utjecaja na prirodni i urbani okoliš. 

Djelovanje Centra poticat će multidisciplinarni pristup, a time omogućiti i postizanje kvalitetnih znanstvenih rezultata, dobivanje novih spoznaja o ranjivosti prirodnih i urbanih okoliša na klimatske promjene te mogućnostima za njihovo ublažavanje i prilagodbu. Pritom će se naročita pažnja posvetiti istraživanju utjecaja klimatskih promjena na elemente okoliša koji su od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku. 

Za učinkovit odgovor na klimatske promjene nužno je aktivno uključivanje javnosti. Stoga će Centar s posebnom pažnjom voditi računa o podizanju svijesti i znanja javnosti o klimi, klimatskim promjenama i njihovom utjecaju putem raznih popularno-znanstvenih manifestacija, radionica i nastupa u medijima.

U Zagrebu zabilježen značajan porast toplih dana

Od 2018. provodite istraživanje klimatskih promjena u Zagrebu. Koje su zamijećene promjene i kakve trendove možemo očekivati u skorijoj budućnosti po tom pitanju?

Globalna klima, ali i klima Hrvatske se promijenila. To znamo na temelju instrumentalnih mjerenja, ali čak i ljudi u svom svakodnevnom životu primjećuju učinke tih promjena. Osim porasta temperature, javljaju se promjene u režimu oborina, npr. sve su rjeđe snježne oborine, a sve češći intenzivni pljuskovi i ekstremne meteorološke pojave. Posljedice tih promjena vidljive su u prirodnom i izgrađenom okolišu, moru i kopnenim vodama, poljoprivredi, šumarstvu, kopnenim i vodenim ekosustavima, zdravlju ljudi itd.

Klima grada Zagreba također se značajno promijenila. Prema izmjerenim podacima, temperatura zraka raste, a to je sve izraženije u recentnim razdobljima. Zabilježen je i značajan porast broja toplih dana te broja tropskih noći, dok je broj hladnih dana u opadanju. Zatopljenje je opaženo na svim meteorološkim postajama u gradu (Grič, Maksimir i Pleso), s time da je najizraženiji porast izmjeren na Griču. Planinska postaja na Puntijarci bilježi porast temperature i toplih indeksa. Ovdje je potrebno istaknuti kako je opaženo zagrijavanje Zagreba posljedica dvaju procesa – globalnog zatopljenja koje se odvija na planetarnoj skali i dodatnog toplinskog opterećenja uslijed urbanizacije, tj. širenja grada i povećanja udjela izgrađenih površina.  

Što su toplinski otoci i na koje sve načine utječu na ljude? Možete li nam navesti neke problematične primjere u Zagrebu?

Urbani toplinski otoci fenomen su koji karakterizira znatno viša temperatura zraka u urbanom području u odnosu na okolno ruralno područje. Ta pojava dovodi do višestrukih negativnih posljedica, kao što je prekomjerno zagrijavanje podloge, nepovoljni klimatski uvjeti kojima su izloženi građani, povećan zdravstveni rizik zbog visokih temperatura, povećane potrebe za vodom, povećana potrošnja energije itd.

Toplinsko opterećenje Zagreba najjače je upravo u središtu grada gdje je najveći dio izgrađenih površina. Također se uočavaju i tzv. ‘mikro-urbani toplinski otoci’ – mjesta s povišenom temperaturom koja su povezana s velikim izgrađenim površinama, kao što su parkirališta bez zelenila, industrijska postrojenja, veliki trgovački centri i sl. Ipak, u gradu se uočavaju i ‘hladni otoci’, a oni se nalaze na područjima sa zelenim i vodenim površinama te parkovima. Ublažujući učinak na toplinsko opterećenje u Zagrebu ima naravno Medvednica, ali i parkovi kao što su primjerice Maksimir, Zrinjevac, Botanički vrt te područja Bundeka i Jaruna. Čak i male zelene površine imaju povoljan učinak na klimatske uvjete u gradu. Nažalost, analiza je pokazala da se postojeći vrtići i domovi za starije i nemoćne koje koriste posebno ranjive skupine, u velikom postotku nalaze u dijelovima grada koji su pod iznimnim toplinskim opterećenjem, a s vrlo malo zelenih površina. Takvi su uvjeti posebno nepovoljni tijekom toplinskih valova (relativno dugačkih razdoblja s visokom temperaturom zraka koja je iznimno visoka čak i noću) te predstavljaju značajan zdravstveni rizik.  

Betonizacija je sveprisutan proces kojim u pravilu nestaju zelene površine. Profesor Viličić je u intervjuu govorio o potrebi interdisciplinarnosti pri stvaranju zelene infrastrukture. Što biste Vi istaknuli kao ključne momente za sprečavanje negativnih učinaka betonizacije?

Urbanizacija je proces koji je nemoguće zaustaviti i to je ono na što trebamo računati. Predviđanja pokazuju da će udio gradskog stanovništva i dalje rasti. To znači da će negativan utjecaj izgrađenih područja biti sve izraženiji, ali će biti i veći broj stanovništva izloženog nepovoljnim klimatskim uvjetima u gradovima, posebno ako se uzmu u obzir očekivane klimatske promjene u budućnosti. Iako su urbana područja izuzetno osjetljiva na klimatske promjene, ona istovremeno posjeduju značajan potencijal za adaptaciju i prilagodbu klimatskim promjenama te tako i mogućnost njihovog održivog razvoja. Tu je iznimno važna upotreba tzv. ‘hladnih materijala’ koji neće u tolikoj mjeri pridonositi toplinskom opterećenju grada. Zatim, od velike je koristi primjena zelene i plave infrastrukture, tj. povećanje prirodnih i umjetnih vodenih (plavih) i zelenih prostora pomoću kojih se podržavaju prirodni ekološki procesi te se generiraju ekološke, društvene i ekonomske koristi. Zelena i plava infrastruktura obuhvaća parkove, jezera, šume i manje zelene površine kao što su zeleni krovovi, zelene fasade, sadnice uz ceste, područja za skladištenje vode itd. Ozelenjavanjem postojeće strukture grada (sađenje drveća u gradskim ulicama, parkovima i zelenim površinama) te formiranjem novih zelenih površina (parkovi, šumarci) omogućuje se stvaranje sjene i hlađenje isparavanjem i tako se postižu ugodniji klimatski uvjeti u gradu. Time su građanima omogućeni i dodani sadržaji, primjerice za sport, rekreaciju i opuštanje. Stoga je nužno u urbanističke planove uključiti suvremen pristup razvoja gradova s ciljem njihovog razvoja, ali i postizanja što ugodnijih klimatskih uvjeta za građane. 

U kojoj mjeri zelene površine u gradovima mogu pomoći u smanjivanju utjecaja klimatskih promjena?

Zelene površine ublažavaju toplinsko opterećenje u gradovima. Iako to nije potpuno novi koncept, ozelenjavanje urbanih sredina postalo je jedna od glavnih mjera ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene, te zaokuplja sve više pažnje pri planiranju održivog razvoja urbanih sredina. Vegetacija i primjena zelene infrastrukture u gradovima ima višestruku korist s aspekta poboljšanja kvalitete zraka, ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja toplinskog opterećenja u gradovima. Visoka vegetacija kao što je drveće ima najizraženiji učinak jer osim hlađenja kroz procese isparavanja stvara i sjenu.

Zelene površine utječu i na kvalitetu zraka. Možete li nam pojasniti kako?

Procjenjuje se da je zrak unutar kuća koje su od ulica odvojene drvećem manje zagađen za oko 50% u odnosu na kuće s ulicama bez drvoreda, a ako se drveće nalazi s obje strane ulice, smanjenje koncentracije polutanata iznosi i 60%. Što se utjecaja vegetacije na koncentraciju polutanata tiče, općenito vrijedi da je pozitivan utjecaj to veći što je veća površina prekrivena vegetacijom i što je ona bliža izvoru onečišćenja. Iako vegetacija ima značajan utjecaj na poboljšanje kvalitete zraka u gradovima, svakako treba voditi računa i o njenom mogućem negativnom utjecaju, pogotovo onom vezanom uz emisije hlapljivih organskih spojeva biološkog porijekla, peludi i spora gljivica. Upravo je zbog toga nužan interdisciplinaran pristup razvoju urbanih sredina kako bi se zajedničkim djelovanjem različitih struka (urbanista, klimatologa, krajobraznih arhitekata itd.) postigao najpovoljniji učinak.  

Klimatske promjene imat će brojne nepovoljne posljedice

Kako biste opisali situaciju sa zelenim površinama u Zagrebu? Koja biste preporuke dali budućoj vladajućoj garnituri po pitanju zelenih površina, ali i klimatskih promjena općenito?

U Zagrebu već postoje zelene površine koje su od iznimne vrijednosti za grad i njegove stanovnike. Ipak, potrebno je voditi računa o njihovom očuvanju, ali i stvaranju novih.  Klimatske su promjene ozbiljna prijetnja društvu, a znanstvenici već dugo i ustrajno upozoravaju na njih. Nužno je voditi računa o njihovom ublažavanju, ali i o prilagođavanju na uvjete koji nas tek očekuju. Naša mjerenja ukazuju na ubrzano zagrijavanje Zagreba, a i sami svjedočimo da su se klimatski uvjeti promijenili. Nadalje, klimatski modeli pokazuju da će se klima i dalje mijenjati i da možemo očekivati daljnji porast temperature, ali i promjene u drugim meteorološkim parametrima koji će imati brojne nepovoljne ekološke, društvene, zdravstvene i ekonomske posljedice.

Klimatske promjene su najveći izazov našeg vremena. Smatrate li da se u današnjem hrvatskom obrazovnom sustavu dovoljno govori o njihovom značaju? 

U obrazovni je sustav, već od najranije dobi, potrebno uvesti sadržaje koji se odnose na klimu, klimatske promjene i očuvanje okoliša. Potrebno je te probleme osvijestiti kod djece, naučiti ih ekološki odgovornom ponašanju, ali svakako im pružiti i dovoljno znanja na svim razinama jer su upravo oni generacije koje će se boriti s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Naša je obaveza i dužnost omogućiti im znanja i kompetencije za snalaženje u svijetu kakvog im ostavljamo.

Što mi kao pojedinci možemo učiniti da bismo smanjili negativan učinak klimatskih promjena, a što možemo zahtijevati od političkih struktura?

Kao pojedinci trebamo se ponašati ekološki svjesno i odgovorno. Trebamo se truditi ostaviti što manji ekološki otisak za sobom. Trebamo ustrajati na tome da pitanja klime, klimatskih promjena i njihovih učinaka postanu važna tema u svakodnevnom, ali i političkom životu.  Od političkih struktura trebamo zahtijevati da donesu čvrste, znanstveno utemeljene preporuke i zakone te da inzistiraju na njihovom dosljednom provođenju.