Krajem 2015. u Parizu je postignut globalni sporazum o klimi gdje je više nego ikad potvrđena ozbiljnost situacije uz zaključak da držanje globalnog zatopljenja ispod 2 stupnja više nije dovoljan cilj, nego da trebamo težiti ostanku unutar 1.5 stupnja.
Nepunu godinu dana kasnije sporazum je stupio na snagu, što je valjda rekord u međunarodnim odnosima. O klimatskim promjenama među znanstvenicima postoji konsenzus: za njih 97% neupitno je da ih uzrokuje čovjek, prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva. Sve to govori da vremena za načelne i ležerne rasprave više nema, da je sada vrijeme za akciju prema 100% obnovljivoj energetici do sredine stoljeća.
U slučaju Hrvatske sljedeći veliki iskorak u energetskoj tranziciji mora biti u pravcu snažnog korištenja energije Sunca, pri čemu sektor turizma treba igrati vodeću ulogu. Uz 2600 sunčanih sati godišnje na Jadranu Hrvatska je među prvima u EU po mogućnostima korištenja energije Sunca, ali na dnu ljestvice po broju instaliranih solarnih panela. Upola manja Slovenija proizvodi pet puta više struje iz energije Sunca, a Grčka, unatoč gospodarskim problemima, čak pedeset puta više. Za takvo stanje najodgovornija je dakako Vlada, koja zadnje dvije godine nije napravila baš ništa da se stvar pokrene s mjesta, a nije puno više učinjeno ni zadnjih osam godina dok se izredalo osam državnih tajnika za energetiku. Međutim, odgovornost leži i na gospodarstvu, pogotovo na sektoru turizma. Klimatske promjene nedvojbeno prijete očuvanju i razvoju turističkih odredišta. UNESCO je označio 31 mjesto svjetske baštine kao lokacije već ugrožene klimatskim promjenama, među njima i nama susjednu Veneciju.
Mediteran kao regija već trpi posljedice klimatskih promjena, kroz dezertifikaciju, smanjenje zaliha vode, gubitak bioraznolikosti, porast temperature i saliniteta mora te ekstremne vremenske uvjete koji će u budućnosti biti sve izraženiji. Turizam životno ovisi o netaknutoj prirodi i očuvanom okolišu pa je aktivno uključenje u borbu protiv klimatskih promjena, između ostalog i sudjelovanjem u energetskoj tranziciji, pitanje njegova golog opstanka. Turizam je svugdje u svijetu brzorastući gospodarski sektor, a Svjetska turistička organizacija procjenjuje da će rasti cijelo 21. stoljeće. Sredozemna regija najveće je turističko odredište, na koje otpada 50% posjeta. Udio turizma u BDP-u u cijeloj mediteranskoj regiji iznosi 12%, a u Hrvatskoj čak 19%. Već četvrtu godinu zaredom obaramo rekord u prihodima od turizma od stranih gostiju. Primjerice, najveća hrvatska turistička tvrtka “Valamar Riviera” 2016. je utrostručila neto dobit u odnosu na prethodnu, dok sljedeće tri godine u razvoj planira ulagati 600 milijuna kuna godišnje. Slično je i s drugim domaćim turističkim divovima. Kada bi samo manji dio raspoloživog razvojnog kapitala ulagali u solarizaciju turističkih objekata, veliki turistički igrači nesumnjivo bi potaknuli solarni uzlet na Jadranu u koji bi se lakše uključivali manji subjekti i građani. Ovako se još uvijek čekaju prvi fotonaponski paneli na hrvatskim hotelima. Razmotrimo neke konkretne argumente u prilog solarizacije turizma. Krovovi hotela i kampova idealno su pozicionirani za korištenje solarne energije. Sunca ima najviše ljeti kada su i potrebe turizma za energijom najveće pa bi se većina solarne proizvodnje koristila za vlastite potrebe.
Nadalje, energetski troškovi hotela nerijetko su druga najveća stavka u poslovanju turističkih subjekata, odmah iza troškova rada. Greenpeace je potkraj 2015. objavio stručnu studiju “Prelazak Hrvatske na 100% OIE” u kojoj se razmatra i nekoliko prikaza slučaja ulaganja hotela, kampova i apartmana u fotonapon. Izračuni pokazuju da se takve investicije u turizmu posebno isplate, uz povrat uloženog u roku od 7-8 godina, s tim da fotonaponski paneli traju 25-30 godina i dulje.
Također, spomenuta “Valamar Riviera” provela je 2015. istraživanje među gostima, koje je pokazalo da je njih čak 62% spremno platiti više za ekološki prihvatljivu uslugu. Ovo je sasvim jasna poruka o tome što turisti žele. Zato je pravi trenutak da sektor turizma u solarizaciju Hrvatske uđe na velika vrata već ove godine koju je UN proglasio Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj.
Zoran Tomić
voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj
Članak je izvorno objavljen u Jutarnjem listu 28. lipnja 2017.