Greenpeace ipak upozorava na izostanak ciljeva za smanjenje, odnosno odgađanje ciljeva za prikupljanje

Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, EU je postigla dogovor o dugo očekivanoj direktivi za smanjenje jednokratne plastike. Dogovoreni tekst značajan je korak naprijed u rješavanju onečišćenja plastikom, ali ne odražava u potpunosti potrebu za hitnošću rješavanja krize s plastikom, ističu udruge okupljene u pokret Break Free From Plastic, koji u Hrvatskoj predstavljaju Greenpeace i Zelena akcija.

Sculpture of Whales in the Center of Zagreb. © Nevio Smajic / Greenpeace

Usvojene mjere uključuju[1]:

  • zabranu nekoliko vrsta predmeta od plastike za jednokratnu upotrebu: tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za uši, štapića za balone, posuda za hranu i piće od stiropora te oksorazgradivu plastiku,
  • osiguravanje da proizvođači plaćaju troškove gospodarenja otpadom i čišćenja nekih vrsta predmeta od plastike za jednokratnu upotrebu, uključujući filtere za cigarete, a također i za ribolovnu opremu.

No, Direktiva je podbacila u nekoliko važnih aspekata nužnih za rješavanje krize. Među ostalim:

  • nema obvezujućeg cilja na razini EU za smanjenje potrošnje posuda za hranu i piće, kao ni obaveze da zemlje članice usvoje ciljeve,
  • obaveza da se 90% plastičnih boca prikuplja odvojeno odgođena je s 2025. godine na 2029.

“Postignuti dogovor zadaje važan udarac pošasti plastike za jednokratnu upotrebu”, izjavila je Petra Andrić, voditeljica kampanje u hrvatskom Greenpeaceu. “Međutim, stvarni učinak novih propisa ovisit će o tome kako će ih provoditi nacionalne vlade, uključujući i hrvatsku. Na njima je da usvoje ambiciozne ciljeve za smanjenje količine jednokratne plastike i obavežu proizođače da snose trošak onečišćenja do kojeg dovode. Apel javnosti da se zaustavi najezda plastike, koja zatrpava mora i rijeke i prijeti našem zdravlju, jasan je i glasan i više ga se ne može ignorirati”, ističe Andrić i dodaje kako je samo u Hrvatskoj više od 16.000 ljudi potpisalo Greenpeaceovu peticiju protiv jednokratne plastike.

Adriatic Beach Clean-up and Brand Audit in Croatia. © Hrvoje Šimic / Greenpeace

Što je dobro:

  • zabrana jednokratnih plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za uši, štapića za balone, posuda za hranu i piće od ekspandiranog polistirena te oksorazgradive plastike,
  • mjere proširene odgovornosti proizvođača, što znači da proizvođači (uključujući velike duhanske tvrtke i najveće zagađivače iz ambalažne industrije kao što su Coca Cola, Pepsico i Nestle) plaćaju troškove gospodarenja otpadom, čišćenja i mjera podizanja svijesti za određene predmete od jednokratne plastike, uključujući plastične filtere cigareta koji su ujedno i najodbacivaniji predmet.
  • mogućnost da zemlje EU usvoje tržišna ograničenja za spremnike hrane i čaše za piće
  • obveza za zemlje EU da smanje otpad nastao nakon konzumacije duhanskih proizvoda, tj. filtera koji sadrže plastiku.
  • proširenu odgovornost proizvođača ribolovne opreme i zahtjev da države članice prate stope prikupljanja i postave nacionalne ciljeve za prikupljanje
  • sve boce za piće moraju biti proizvedene od 30% recikliranog materijala do 2030.
  • posebno se mora označiti prisutnost plastike u proizvodu, posljedični negativni utjecaji u slučaju odbacivanja u okoliš te odgovarajući način odlaganja.

Adriatic Beach Clean-up and Brand Audit in Croatia. © Hrvoje Šimic / Greenpeace

Što nije dobro:

  • nema obvezujućeg cilja za smanjenje potrošnje posuda za hranu i piće, niti obveze da zemlje EU-a usvoje nacionalne ciljeve; umjesto toga, zemlje moraju “značajno smanjiti” njihovu potrošnju, što je nejasno i nedovoljno definirano,
  • odgoda na 4 godine za postizanje cilja prikupljanja 90% boca za piće, s 2025. na 2029., s prijelaznim ciljem od 77% do 2025. godine.
  • omogućava se zemljama EU da odaberu mjere za postizanje smanjenja potrošnje kroz dobrovoljne sporazume između poslovnog sektora i vlasti
  • odgoda na 3 godine za mjeru obaveznog pričvršćivanja čepova/poklopca za posudu – s 2021. na 2024.

Ove mjere primjenjuju se na sve predmete od jednokratne plastiku navedene u Prilozima Direktive, uključujući plastiku biološkog podrijetla i biorazgradivu plastiku.