Ne plastici
Plastika je posvuda. Pronalazi svoj put u svaki kutak naših života, ali same kvalitete koje plastiku čine korisnom, također je čine velikim problemom. Goleme količine plastike dospijevaju u mora i oceane. Plastika guši mora, ubija morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Velik dio plastičnog otpada odlaže se i spaljuje, što utječe na zdravlje ljudi, a i doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Već dugo se recikliranje promovira kao čarobni štapić koji će riješiti problem gomilanja plastičnog otpada. Iako nužno, ono ne može biti glavno rješenje, jer se globalno recikliralo svega oko 9% otpadne plastike. Akcije čišćenja nisu dovoljne da riješe ovaj problem, pogotovo akcije čišćenja plaža jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospijeva u mora i oceane potone na dno. Prije svega svega moramo proizvoditi manje plastike. Krajnje je vrijeme za iskorjenjivanje kulture bacanja i okretanje materijalima za višekratnu upotrebu. Najveća odgovornost treba biti na vladama koje donose zakone te na tvrtkama koje moraju osvijestiti da svi zajedno snosimo posljedice njihovog poslovanja.
-
„Zaustavite ovo sranje!“: Aktivisti Greenpeacea ispisali poruku veličine 500 m² na megafarmi koja ugrožava močvarna područja pod zaštitom UNESCO-a.
Dvanaest aktivista Greenpeacea popelo se na krovove triju objekata kontroverzne megafarme na sjeveroistoku Hrvatske te na njima ispisalo poruku „Stop This Shit“ na površini od 500 četvornih metara. Prosvjeduju protiv prijetnje koju životinjski otpad s farme predstavlja za obližnji rezervat biosfere.
-
Nakon pronalaska PFAS-a u krvi Gospićana: plastika je opasna i prije nego postane otpad – vrijeme je za korjenit zaokret!
Dok se javnost opravdano zgraža nad ilegalnim odlagalištima i sumnjivim uvozom, Platforma za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj upozorava i na širi, još opasniji problem: plastika truje naš okoliš i zdravlje znatno prije nego što uopće postane otpad.
-
Što nam ‘prirodne’ katastrofe 2026. otkrivaju o klimatskim promjenama
U prvoj polovici 2026. zabilježeni su rekordni toplinski valovi u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi, a klimatske promjene dodatno pojačane izgaranjem fosilnih goriva sve češće pogađaju mnoge zemlje ekstremnim vremenskim (ne)prilikama.