Vlada Republike Hrvatske prošle je godine donijela odluku o povećanju kapaciteta LNG terminala u Omišlju i izgradnji plinovoda Zlobin-Bosiljevo, u što se planira uložiti 180 milijuna eura. Protiv te odluke prosvjedovali smo u studenome tražeći da se ta sredstva ulože u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Što bi se konkretno moglo učiniti s tim iznosom, upitali smo stručnjake iz Zelene energetske zadruge (ZEZ).

1. Što se uzima kao prosjek fotonapona na krovovima obiteljskih kuća u Hrvatskoj – koliko kW instalirane snage odnosno eura? Sukladno tome, koliko sunčanih krovova kućanstava bi se moglo financirati sa 180 milijuna eura?

Prosječna instalirana snaga je 5 kW [1]. Cijena od cca 6.640 eura (50.000 kuna) dobivena je na temelju iskustva suradnika na internetskoj platformi Na sunčanoj strani [2], koja služi za povezivanje korisnika i pružatelja usluga za sunčane elektrane.

Dakle, sa 180 milijuna EUR mogla bi se financirati ugradnja sunčanih elektrana otprilike za  27.100 kućanstava u slučaju financiranja 100% investicijskog troška. Ukupna snaga iznosila bi 136 MW, što je više od ukupne instalirane snage svih sunčanih elektrana koja je u 2020. godini iznosila 108 MW [4].

2. Pretpostavimo da država tim novcem sufinancira 30% investicija u solare, odnosno sudjeluje u troškovima u nekom drugom postotku koji smatrate optimalnim. Kako bi tada izgledala računica?

U slučaju sufinanciranja 30% investicijskog troška, osigurale bi se investicije u sunčane elektrane za oko 90.400 kućanstava, odnosno pokrenule investicije u visini od oko 600 milijuna EUR, što je 1,0% BDP-a Republike Hrvatske [3]. Instalirana snaga iznosila bi 452 MW, što je  barem četiri puta više od ukupne instalirane snage svih sunčanih elektrana koja je u 2020. godini iznosila 108 MW [4].

3.Kad bismo taj novac investirali u velike fotonaponske elektrane, koliko instalirane snage sunčanih elektrana bismo imali? Odnosno, koliko kućanstava bi se moglo opskrbljivati tako proizvedenom energijom?

U slučaju ulaganja u velike sunčane elektrane moglo bi se izgraditi oko 180 MW sunčanih elektrana, uz pretpostavljenu cijenu od 1000 EUR/kW [5]. Očekivana proizvodnja bila bi oko 1300 kWh/kW [6], odnosno 234 GWh ukupno, što čini 1,5% neposredne potrošnje električne energije u Hrvatskoj u 2020. godini [4]. To je ekvivalent potrošnje električne energije 67.000 kućanstava [7].

 4. U slučaju investiranja u dizalice topline za kućanstva? 

Prema našoj procjeni cijene za kućanstva su oko 800 EUR/kWth za pumpe koje koriste okolni zrak i električnu energiju [5]. Uz pretpostavljenu snagu od 12 kW/kućanstvo [8], govorimo o 18.750 kućanstava, dok bi u slučaju sufinanciranja u visini 30% to bilo 62.500 kućanstava.

5. Kad bi se 180 milijuna eura namijenjenih ulaganjima u plinsku infrastrukturu preusmjerilo u mjere energetske učinkovitosti, koliko energije bi se uštedjelo?

Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti [9] naknada za neostvarivanje ušteda u sklopu sustava obveza energetske učinkovitosti iznosi 0,15 EUR(1,2 kn)/kWh, što treba odgovarati prosječnom trošku sufinanciranja mjera Fonda. Dakle, kada bi se 180 mil. EUR uložilo u Fond i provodile mjere, moglo bi se očekivati 1.130 GWh energetskih ušteda godišnje, odnosno u visini oko 1,5% neposredne potrošnje energije u Hrvatskoj [4].

Izvori:

[1] HEP ODS, odgovor e-mailom, 6.10.2022.

 “Na distribucijsku mrežu HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. na dan 31. kolovoza 2022. godine u Hrvatskoj je bila priključena 2.851 sunčana elektrana kod fizičkih osoba (kućanstava). Od ukupnog broja sunčanih elektrana kod fizičkih osoba, 2.538 je korisnika postrojenja za samoopskrbu s odobrenom priključnom snagom proizvodnje 15 MW. Najčešća vrijednost (medijan) odobrene priključne snage proizvodnje sunčanih elektrana za samoopskrbu iznosi 5 kW. Po broju korisnika sunčanih elektrana za samoopskrbu po županijama prednjači Grad Zagreb i Zagrebačka županija, slijede Primorsko-goranska te Splitsko-dalmatinska županija. Najmanji broj korisnika sunčanih elektrana za samoopskrbu bilježimo na području Ličko-senjske i Virovitičko-podravske županije.”

[2] https://nasuncanojstrani.hr/, datum pristupanja 6.10.2022.

[3] https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori, BDP za 2021. godinu, datum pristupanja 6.10.2022.

[4] Energija u Hrvatskoj 2020., https://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2022/01/Velika_EIHP_Energija_2020.pdf

[5] https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC92496 prema ovoj publikaciji referentna cijena za sustave >2 MW je predviđana niža (800 EUR/kW za 2020.) ali s obzirom na rast cijena i inflaciju te iskustva iz prakse pretpostavke je 1000 EUR/kW.

[6] Varira od cca 1000 do 1500 u RH (sjever/jug), naravno ovisi i o dizajnu itd. Primjer reference https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA%20ZA%20ENERGETIKU/Strategije,%20planovi%20i%20programi/Analiza%20i%20podloga%20za%20izradu%20Strategije%20energetskog%20razvoja%20Republike%20Hrvatske%20-ZELENA%20KNJIGA%20_kona%C4%8Dna%20verzija%20(002).pdf

[7] uz pretpostavku potrošnje od 3500 kWh godišnje po kućanstvu https://strujaplin.com/faq/uredaji-najveca-potrosnja-struje

[8] http://www.pasivna-kuca.info/usteda-energije/3-energija/140-toplinske-pumpe.html

[9] https://www.zakon.hr/z/747/Zakon-o-energetskoj-u%C4%8Dinkovitosti