Svijet i bez Trumpa napreduje u borbi protiv klimatskih promjena – premda nedovoljno brzo i odlučno.

Završila je još jedna runda klimatskih pregovora. Baš kao i prethodne godine, predsjednik Trump nije uspio zaustaviti globalne rasprave o klimi. Naprotiv, njegova najava izlaska iz Pariškog sporazuma samo je dovela do još glasnijih i jačih zahtjeva za vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, od Sjedinjenih Američkih Država do Bonna. Civilno društvo, gradovi, guverneri i neke tvrtke pokazali su pravo lice Amerike i poručili da ne podržavaju Trumpa i njegovu nazadnu politiku korištenja fosilnih goriva. Amerikanci su još u igri – i oni dižu svoj glas za akciju protiv klimatskih promjena.

Vidjeli smo i neke pozitivne najave ovih dana; stvoren je novi savez koji će se boriti za postupan prestanak korištenja ugljena – Rotterdam kao najveća europska luka za prijevoz ugljena postupno će ukidati prijevoz ovog energenta kako bi se dostigli ciljevi Pariškog sporazuma.  Nacije Razvojnog foruma pacifičkih otoka potpisale su Lofotensku deklaraciju koja poziva na pravedan prelazak s ugljena na obnovljive izvore energije. Jedan od najbogatijih fondova na svijetu najavio je odustajanje od investicija u naftu i plin. No, sve u svemu, bilo je puno priče, a malo akcije. Njemačka kancelarka Merkel osramotila se na globalnom nivou jer nije najavila postupno ukidanje korištenja ugljena; francuski predsjednik Macron je odgodio postupno zatvaranje nuklearnih elektrani, što će uvelike usporiti francusku energetsku revoluciju. U Kini su se također ove godine povećale emisije nakon tri godine manjeg korištenja ugljena (iako bi to moglo biti samo privremeno odstupanje).

U godini u kojoj smo doživjeli više razornih posljedica klimatskih promjena nego ikad prije, ovo jednostavno nije dovoljno. Konferencijom je predsjedavao Fiji – što je bio prvi put da pacifička otočna zemlja vodi takav događaj o klimi. Zemlje Tihog oceana posebno su pogođene razornim utjecajem klimatskih promjena –  a ovaj sastanak im nije dao podršku i nadu koju zaslužuju. Posljednja dva tjedna posebno sam bio ponosan na naše volonterke s Fijija, Alisi Nacewu i Samu Kuridrani, gledajući kako razgovaraju s ljudima o klimatskim promjenama te o ovim pregovorima. Pozivam vas da pogledate njihove Kava Chats. Borimo se za domove ljudi poput Alisi i Samu.

Nećemo pobijediti u borbi protiv pogubnih klimatskih promjena ukoliko se ne udružimo u različitim sektorima i pokretima. Ovaj tjedan organizirali smo zajednički događaj s Međunarodnom sindikalnom konfederacijom gdje smo raspravljali kako ostvariti pravednu tranziciju – koja će biti na dobrobit ljudi i planeta. U suradnji s nacionalnim organizacijama  za ljudska prava okupili smo aktiviste iz sredina pogođenih klimatskim promjenama. Nadamo se da će slijediti primjer filipinske Komisije za ljudska prava koja istražuje utjecaj na ljudska prava 47 proizvođača ugljena, uključujući ExxonMobil, Shell, BP, Chevron i Total.

Ohrabruje što se pokreće val tužbi protiv onečišćivača. Ovaj tjedan njemački sud je prihvatio tužbu peruanskog poljoprivrednika protiv energetskog giganta RWE. On tvrdi da RWE mora sudjelovati u troškovima zaštite njegovog rodnog grada Huaraza od opasnosti poplave nabujalog glečerskog jezera zbog otopljenog leda i snijega. A naši kolege iz pravnog tima u Norveškoj tuže vladu zbog novih naftnih bušotina na Arktiku, koje potkopavaju Pariški sporazum, ali i sam norveški ustav. Pridružite i svoj glas borbi protiv bušenja Arktika ovdje.
Pobrinut ćemo se da svi zagađivači odgovaraju za svoje postupke. Provodit ćemo što brže akcije protiv klimatskih promjena kako bismo spriječili još veću devastaciju. Svijet napreduje u ovoj borbi, ali u utrci smo s vremenom. Vlade i korporacije moraju djelovati mnogo brže od ovoga što smo posljednja dva tjedna gledali u Bonnu.


Daniel Mittler je direktor političkog odjela u Greenpeace Internationalu