Prirodni plin – manipulativna kovanica fosilne industrije

Što je prirodni plin? Budimo jasni i recimo da to nije ništa drugo nego manipulativna kovanica. Bitna karakteristika plina, koji se crpi iz Zemljine kore, nije njegovo porijeklo. Nije ni najmanje važno što je on „prirodan“. Ključan je njegov kemijski identitet. Plin je smjesa nižih ugljikovodika, tj. organskih spojeva, koji se sastoje od ugljika i vodika. Njegovim izgaranjem, kao i izgaranjem bilo kojeg ugljikovodika, nastaju ugljikov dioksid (CO2) i voda. Drugo bitno svojstvo plina njegov je kemijski sastav. U tom se smislu pretežno radi o metanu, čiji je prosječni udio oko 95%. U realnosti klimatskih promjena, to je ono što je važno kod plina.

Iako su produkti izgaranja fosilnog plina čišći u odnosu na ugljen ili naftu, nikako ga ne možemo smatrati spasiteljem klime, ni u kojem smislu. Sama činjenica da je neizbježni produkt njegovog izgaranja CO2, dakle staklenički plin koji je pretežni uzročnik aktualnih klimatskih promjena, čini ga neprihvatljivim. Nove tehnike crpljenja dovele su do uzleta u globalnoj proizvodnji fosilnog plina. Prema tome, emisije CO2 porijeklom iz plina, približavaju se onima iz drugih fosilnih goriva, s tendencijom predominacije u sljedećih nekoliko godina.

Gas station Aderklaa is operated by OMV and located nearby Vienna. The special camera shows that some of the escaping gas was burned off but not completely, which can lead to questionable amounts of methane, particulate matter, carbon monoxide or volatile organic compounds (VOCs). In addition, a vent is visible in the right-hand area of the Aderklaa images, from which hydrocarbons - including methane, which is harmful to the climate, but also VOCs, which can be harmful to health - are emitted. This can be seen in the close-up shot in Aderklaa. Above all, the panoramic shots show that the emissions sometimes travel long distances and still remain clearly visible. This means that, depending on the weather conditions and the exact composition of the emissions, these emissions can have negative consequences for animal and plant life as well as for people in the surrounding area. It can be assumed that these emissions both contribute to climate destruction and worsen the air quality of the immediate surroundings.
© Mitja Kobal / Greenpeace

Metan je čak 84 puta snažniji staklenički plin od CO2

S druge strane, velik problem predstavlja i curenje metana tijekom crpljenja, skladištenja i transporta fosilnog plina. Naime, metan, kao vrlo mala i lagana molekula, ima znatnu tendenciju curenja. No, ključni problem s tim emisijama je u samoj prirodi njegove molekule, koja ga čini znatno jačim stakleničkim plinom u odnosu na CO2. Studije pokazuju je da je metan, kada se ispusti u atmosferu, 84 puta snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida, u periodu od 20 godina. 1) Nova znanstvena istraživanja Environmental Defense Funda nedvojbeno pokazuju da curenjem u atmosferi završava čak 2,3% metana iz fosilnog plina. 2)

Agencija za ugljikovodike navodi da Republika Hrvatska trenutno ima 19 plinskih platformi, koje proizvedu 1,2 milijarde m3 plina godišnje. 3) Pretpostavimo li da je i kod nas udio iscurenog metana jednak, dobivamo da na godišnjoj razini samo iz postojećih bušotina emitiramo 11,7 milijuna tona tog potentnog stakleničkog plina.

Plin nije čisto gorivo. Kao i svako drugo fosilno gorivo, on je izvor značajnih emisija CO2, ali i metana. Uz različite druge okolišne štete, to ga čini neprihvatljivom komponentom bilo kojeg istinski održivog energetskog miksa. Prema tome, ako nam je doista cilj postići ugljičnu neutralnost, plin moramo, uz ostala fosilna goriva, ostaviti u njegovim ležištima te se fokusirati na razvoj energetike temeljene na obnovljivim izvorima.

  1.  https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/SYR_AR5_FINAL_full.pdf
  2. https://www.scientificamerican.com/article/methane-leaks-erase-some-of-the-climate-benefits-of-natural-gas/
  3. https://www.azu.hr/istra%C5%BEivanje-i-eksploatacija/geolo%C5%A1ki-potencijal/