U prvoj polovici 2026. zabilježeni su rekordni toplinski valovi u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi, a klimatske promjene dodatno pojačane izgaranjem fosilnih goriva sve češće pogađaju mnoge zemlje ekstremnim vremenskim (ne)prilikama.
Toplinski su valovi pogodovali velikim šumskim požarima diljem zapadne Europe, a zbog požara u Kanadi dim je prekrio velike dijelove sjeveroistoka i srednjeg zapada SAD-a. Usred produljene sušne sezone, požari u Indoneziji, najveći od El Niña 2015., prekrili su dijelove jugoistočne Azije gustim, oštrim dimom, dok se Indija suočava sa svojim najslabijim monsunom u posljednja dva desetljeća.
© Tim Aubry / Greenpeace
Bujična poplava u Nepalu pripisuje se velikom komadu leda koji se odlomio od ledenjaka na Himalaji, dok u regiji i dalje raste zabrinutost zbog posljedica klimatskih promjena, s obzirom na pokazatelje da poplave, klizišta, lavine i suše u regiji „postaju sve češće i intenzivnije“.
Upravo nas na ove toplinske valove i tzv. prirodne katastrofe uslijed izgaranja ugljena, nafte i plina već desetljećima upozoravaju znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (izv. Intergovernmental Panel on Climate Change, krat. IPCC). Temperature koje obaraju rekorde, kao i nove rekordne temperature površine mora, sumorna su stvarnost klimatskih promjena i razlog zbog kojeg moramo prijeći s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Potreba za djelovanjem hitnija je nego ikad, osobito zato što bi El Niño i sam mogao postati povijesni događaj koji će obarati rekorde na planetu koji se ionako ubrzano zagrijava. Prema prognozama, očekuje se „super“ El Niño, koji bi mogao donijeti još snažnije ekstremne vremenske nepogode, dok je globalna klima sve bliža tome da, makar privremeno, prijeđe ciljno ograničenje zagrijavanja iz Pariškog sporazuma od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
© Pedro Armestre / Greenpeace
Zašto je 2026. zabilježeno toliko šumskih požara i toplinskih valova?
Rekordni toplinski valovi stvorili su uvjete koji pogoduju šumskim požarima, dok se naša klima ubrzano zagrijava zbog desetljeća onečišćenja fosilnim gorivima i uništavanjem šuma.
Otkako je postignut Pariški sporazum, razdoblje od 2015. do 2025. donijelo je 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Naša klima gubi ravnotežu više nego ikad u zabilježenoj povijesti, a kako emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, prag od 1,5 °C sve se više dovodi u pitanje.
Niz ekstremnih vremenskih događaja u 2026. uslijedio je i nakon što se ovaj srpanj izjednačio s dosad najtoplijim srpnjem na planetu, onim iz 2024., priopćila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (izv. National Oceanic and Atmospheric Administration). Time je nastavljen trend prema kojem je od 2016. zabilježeno svih 10 najtoplijih srpnjeva, a posljednje četiri godine (2023.–2026.) zauzele su prva četiri mjesta.
Uslijed kombinacije rekordne srpanjske temperature kopna i rekordnih temperatura površine mora, Svjetska je meteorološka organizacija (izv. World Meteorological Organization, krat. WMO) priopćila da su klimu na Zemlji u srpnju i početkom kolovoza obilježili toplinski valovi, suše, požari i poplave. Do početka kolovoza u Europskoj uniji zabilježeni su po opsegu četvrti najveći požari u povijesti praćenja, a potaknuli su ih uvjeti povezani s klimatskim promjenama.
© Bernd Lauter / Greenpeace
Dok su južnu Afrika početkom godine pogodile ciklone i mnoge poplave zbog stalnih kiša, Afrika i Azija, priopćava WMO, zabilježile su najtopliji srpanj u povijesti mjerenja. Japan i Južna Koreja početkom kolovoza također su zabilježili iznimne i rekordne vrućine, kao i druge regije Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike.
Služba za klimatske promjene Copernicus javlja da je zapadna Europa imala najtopliji izmjereni lipanj i srpanj, uz niz od četiri toplinska vala s „izvanrednim ekstremnim vrućinama“ koji je krenuo od svibnja. Europa je postala kontinent koji se najbrže zagrijava, i to više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka.
Riječ je o trendu koji donosi „vruće i suhe uvjete pogodne za velike požare visokog intenziteta“, koji ne uzrokuju samo ozljede i smrt nego i zdravstvene probleme poput respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, hospitalizacija te prerane smrti zbog udisanja dima.
No te se ekstremne vremenske nepogode više ne mogu klasificirati kao ‘prirodne’ katastrofe. Zbog desetljeća emisija fosilnih goriva postale su učestalije i razornije, i vrijeme je da vlade diljem svijeta pozovu naftne i plinske profitere na odgovornost.
Također nema ničega prirodnog u ekstraktivnim gospodarskim sustavima koji neke zemlje, zajednice i skupine čine iznimno ranjivima na takve opasnosti. Isti moćnički interesi koji djeluju nekažnjeno potkopali su političku volju da se na odgovornost pozovu najveći onečišćivači.
Kako su te ekstremne vremenske (ne)prilike i toplinski valovi povezani s fosilnim gorivima?
Sve intenzivnije ekstremne vrućine, oluje i šumski požari nisu nasumična posljedica kaosa. Posljedica su nedjelovanja vlada koje omogućuju fosilnim kompanijama i uništavateljima prirode da stječu profit nauštrb stanovništva. Zato politički vođe moraju djelovati brže i odlučnije ne bi li okončali uporabu fosilnih goriva i uništavanje šuma.
Uslijed sadašnjih i povijesnih emisija koje prvenstveno potječu iz industrijaliziranih zemalja i velikih korporacija, Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine Sjedinjenih Država (izv. National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine, krat. NASEM) utvrdile su da je zagrijavanje atmosfere uzrokovano ljudskim djelovanjem izravno povezano s ekstremnim hladnoćama i vrućinama te rasprostranjenim obilnim oborinama.
Razmotrivši istraživanja koja u posljednjem desetljeću sve češće pripisuju ekstremne vremenske prilike klimatskim promjenama, NASEM tu povezanost smatra visoko pouzdanom i utemeljenom na fizikalnim tumačenjima, opažanjima i simulacijama.
Takva dva nedavna istraživanja pokazala su da bi toplinski valovi u Europi i Sjevernoj Americi bili praktički nemogući bez klimatskih promjena. Klimatske promjene uzrokovane su nakupljanjem stakleničkih plinova u atmosferi zbog izgaranja ugljena, nafte i plina te uništavanja šuma.
Proučavajući utjecaj klimatskih promjena, jedno je istraživanje brze atribucije (engl. rapid attribution study) koje su proveli znanstvenici iz inicijative World Weather Attribution (WWA) pokazalo da bi toplinski val kakav je pogodio zapadnu Europu u lipnju bio oko 3,5 °C hladniji da se dogodio prije 50 godina.
Drugo je, pak, istraživanje WWA-a pokazalo da je ekstremni toplinski val koji je pogodio Sjedinjene Države usred proslava 250. obljetnice nezavisnosti, bio „mnogo vjerojatniji i intenzivniji“ upravo zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Isto je WWA-ovo istraživanje utvrdilo da se pojedine posljedice uzrokovane dugotrajnim vlažnim vrućinama „ne bi dogodile u predindustrijskoj klimi“.
Hoće li 2026. postati najtoplija godina u povijesti mjerenja?
Znanstveni izračuni već sad ukazuju da bi 2026. mogla biti jedna od najtoplijih godina otkako postoje mjerenja, a za 2027. se očekuje da bi čak mogla i premašiti ovogodišnju razinu.
Uz rast emisija i snažne pokazatelje da će El Niño nastaviti rasti u narednim mjesecima i dominirati globalnim klimatskim obrascima u razdoblju od kolovoza do listopada, Berkeley Earth izračunao je 69-postotnu vjerojatnost da će 2026. biti rekordno vrela godina.
Britanski meteorološki zavod (izv. UK Met Office) potvrdio je da će 2026. ostati zapamćena po „nezapamćenom“ rastu El Niña, vjerojatno najvećem od 19. stoljeća. Također navodi da će 2027. vjerojatno skinuti 2024. s prijestolja najtoplije godine u povijesti mjerenja te biti još jedna godina u kojoj će temperatura privremeno premašiti granicu od 1,5 °C.
To izaziva veliku zabrinutost jer El Niño može dovesti do nastavka rasprostranjenih ekstremnih vremenskih prilika, uključujući suše u pojedinim regijama te snažne oluje i obilne oborine u drugima.
U opasnosti je, primjerice, indijski ljetni monsun, koji već donosi znatno manje oborina od uobičajenih. Srednja Amerika, države zapadnog Pacifika i tropska Južna Amerika također su izložene riziku od manjka oborina. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (izv. Food and Agriculture Organization) priopćila je da El Niño pogoduje propasti usjeva, gubitku stoke, rastu zaduženosti kućanstava te migracijama u potrazi za hranom i vodom.
Drugdje, pak, El Niño može dovesti do snažnijih oluja i ekstremnih oborina kakve pogađaju središnju Aziju (Kinu, Japan i Južnu Koreju), dijelove Južne Amerike, jug SAD-a i dijelove Afričkog roga.
Kako toplinski val u Europi utječe na vodostaje rijeka i nuklearne energetske sustave?
Vodostaji četiri glavne europske rijeke, Loire, Poa, Rajne i Dunava, u kolovozu su pali na rekordno niske razine. Dugotrajne suše sve više opterećuju vodne resurse, usjeve, energetske sustave, riječni promet, turizam i ekosustave.
Nestašice vode posredno bitno utječu i na nuklearne energetske sustave, koji se za potrebe hlađenja oslanjaju na crpljenje riječne vode. Upravo zbog niskih vodostaja pumpe nuklearnih elektrana smještenih uz Dunav nisu mogli dosegnuti rijeku.
Zbog toga je Rumunjska zatvorila svoju nuklearnu elektranu Cernavodă, koja proizvodi oko 20 posto rumunjske električne energije. Iako je Mađarska za dlaku izbjegla potpuno zatvaranje nuklearne elektrane Paks, bila je prisiljena smanjiti proizvodnju na samo 10 posto jer je u elektrani koja inače proizvodi gotovo polovicu mađarske električne energije isključila tri od četiri reaktora.
© Balint Szentgallay / NurPhoto
To otkriva ranjivost nuklearnih elektrana na nestašicu vode i sušu jer bi potpuni i dugotrajni gubitak vodenog hlađenja mogao uvelike ugroziti njihovu sigurnost, što je dodatni razlog da energetski sustav bude utemeljen na obnovljivim izvorima energije, a ne na nuklearnoj energiji ili fosilnim gorivima i dodatni podsjetnik koliko su sveobuhvatne posljedice ekstremnih vremenskih prilika.
Rekordna količina CO2 u atmosferi i nastavak rasta emisija fosilnih goriva
Emisije CO2 opasno su visoke i rastu. Vlade zato moraju hitno djelovati da ih smanje. Podaci Međunarodne agencije za energiju (izv. International Energy Agency) ukazuju na to da je rast emisija CO2 povezanih s proizvodnjom energije u 2025. od 0,4 posto najsporiji još od 2021. Usprkos tome, i takav je rast doveo do rekordne razine emisija CO2 od gotovo 38,4 milijarde tona (Gt), što je pet posto više nego 2019.
Iako to očito nije dobra vijest, uvođenje obnovljive energije ipak usporava rast emisija. Tom je usporavanju prošle godine najviše pridonijela sve šira primjena solarne energije, čime je godišnja emisija CO2 smanjena za 1,5 Gt (što je, primjerice, jednako polovici godišnje emisije Indije u 2025.).
Unatoč tome, 2024. zabilježene su rekordne razine CO2 u atmosferi od oko 427 milijuntinke (ppm), što je oko 50 posto više od predindustrijskih razina.
Te su razine nastavile rasti u 2026. i dosegnule rekordni mjesečni prosjek od 432,3 ppm izmjeren u svibnju u zvjezdarnici Mauna Loa na Havajima, koja najduže izravno mjeri CO2 u atmosferi.
Koliko smo daleko od prekoračenja praga od 1,5 °C?
Prekoračenje praga globalnog zagrijavanja od 1,5 °C povećava rizik od bespovratnih klimatskih promjena i ogromne štete za okoliš. Nastavak trenda rekordno toplih godina samo pokazuje kako je sve teže ostvariti cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja ispod praga od 1,5°°C. No ta stvarnost poziv je svim zemljama da udruže snage i drastično podignu klimatske ciljeve, prije svega one razvijene, koje imaju povijesnu odgovornost djelovati prve i najbrže.
WMO upozorava da će globalna temperatura barem privremeno premašiti granicu od 1,5 °C tijekom najmanje jedne godine između 2026. i 2030. Također drži da će petogodišnji prosjek u istom razdoblju premašiti 1,5 °C i tako pogodovati još ekstremnijim vremenskim nepogodama.
Drugim riječima, vrijeme je da politika preuzme vodstvo! Vlade sada moraju reagirati, a kako se približavaju ključni trenuci i rokovi, svjetski čelnici moraju ubrzati pravednu tranziciju s fosilnih goriva brzinom i odlučnošću primjerenima prijetnji.
© Greenpeace / Guillermo Carazo
Što vlade mogu učiniti kako bi ubrzale tranziciju s fosilnih goriva
Vlade mogu i moraju ubrzati prelazak s fosilnih goriva na decentralizirane sustave obnovljive energije koji se napajaju jeftinim, pouzdanim i obilnim izvorima energije poput vjetra i sunca. Dobra je vijest da se taj prelazak na obnovljive izvore energije već ubrzava. Izvješće Greenpeacea International pokazalo je da tempo promjena u posljednjih 10 godina daje veliku nadu za obnovljivu budućnost, ponajviše zahvaljujući znatnom smanjenju troškova solarne energije, energije vjetra i tehnologija za pohranu energije u baterijama.
Usto, gotovo 60 zemalja na prvoj konferenciji o tranziciji s fosilnih goriva u Santa Marti dogovorilo je suradnju i potporu razvoju nacionalnih i regionalnih planova za ukidanje fosilnih goriva. Sada je zadatak te ‘koalicije onih koji djeluju’ (engl. coalition of doers) predvoditi ambicioznu provedbu u svojim zemljama, u turbulentnom geopolitičkom okruženju, ne bi li se ostvario konkretan napredak.
Pravedna tranzicija znači da sve zajednice imaju koristi od obnovljive energije i da nijedna nije zakinuta tijekom tranzicije. To podrazumijeva odgovarajuće financiranje, kvalitetno savjetovanje i osnaživanje zajednica u stvaranju vlastite energetske budućnosti, kao i izbjegavanje negativnih učinaka na ranjive zajednice, primjerice zbog rudarenja kritičnih minerala.
Kako se približava Opća skupština UN-a u rujnu i UN-ova konferencija o klimi COP31 u studenome, vlade moraju pokazati namjeru da ubrzaju pravednu tranziciju. To znači osigurati da dogovorena povećanja udjela električne energije u konačnoj globalnoj potražnji za energijom doista otvore put prema okončanju ovisnosti o fosilnim gorivima. Također je krajnje vrijeme da vlade prozovu onečišćivače koji koriste fosilna goriva i natjeraju ih da plate štetu nastalu zbog klimatskih promjena.
Rješenja već postoje, a obnovljivi izvori energije proizvedeni kod kuće već odnose pobjedu: solarna energija, energija vjetra i pohrana energije u baterijama danas pružaju jeftinu, pouzdanu energiju 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Aktivnim preoblikovanjem energetskog krajolika uz pomoć jeftine i pouzdane obnovljive energije u konačnici možemo postići istinsku klimatsku sigurnost i stabilnost.
- Kratki pregled politika: Pravedna tranzicija s fosilnih goriva
- Analiza: Energetska [R]evolucija+10
Sporazum „Onečišćivači plaćaju“
Potpišite sporazum, zabilježite svoju priču. Pridružite se globalnom pokretu za to da onečišćivači plate.
O autoru
Aaron Gray-Block voditelj je komunikacija za klimatsku politiku u Greenpeace Internationalu.
