Ružni prizori onečišćenja jadranskih plaža plastičnim otpadom su postali uobičajeni čak i u najzaštićenijim područjima, kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Akcije čišćenja plaža nisu dovoljne da se velike količine plastike uklone iz okoliša, nego se problem treba hitno rješavati na izvoru. Često se za onečišćenje našeg mora krive nemarni turisti i otpad iz Crne Gore i Albanije. Analizom prikupljenog otpada s jadranskih plaža pokazali smo da su određene robne marke posebno zastupljene. Značajan dio onečišćenja pripada robnim markama korištenim u Hrvatskoj, suprotno uvriježenom mišljenju da se radi isključivo o plastici iz susjednih zemalja. Osim ulaganja napora da mijenjamo navike, odgovornost moraju preuzeti korporacije koje na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže i vlade koje trebaju poduzeti stvarne korake za rješavanje krize onečišćenja plastikom.
-
Novi Pravilnik o ambalaži ne rješava problem zagađenja plastikom
Udruge okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, izražavaju ogorčenost sadržajem i načinom usvajanja novog Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu.
-
Požari u industriji plastike: slučajnost ili obrazac ponašanja?
Požare u postrojenjima za plastiku možemo riješiti na izvoru, ulaganjem u sustave povratne ambalaže u kojima se voda koristi za njezino pranje, a ne za gašenje toksičnih požarišta.
-
Zašto Greenpeace od svjetskih vlada traži smanjenje proizvodnje plastike za barem 75 posto do 2040.
Promotrimo li plastičnu krizu kroz prizmu klime, najbolji dostupni matematički modeli pokazuju da proizvodnju plastike treba srezati za 75% do 2050. želimo li globalno zagrijavanje zadržati ispod 1,5 °C i time spriječiti najgore posljedice brzog zagrijavanja planeta.