Korte ta obligá Estado Hulandes na bini ku metanan di klima nobo i hustu i tambe medidanan pa protehá Boneiru 

Den Haag, 28 di yanüari 2026 – E maneho di klima di Estado Hulandes ta violá derechonan humano di habitantenan di Boneiru i ta diskriminá kontra nan. Asina Korte di Den Haag a dikta den e veredikto di e Kaso di Klima di ocho habitante di Boneiru i Greenpeace kontra Estado Hulandes. Korte ta ordená Estado Hulandes pa traha un plan di klima i tuma medida pa protehá Boneiru den e krísis di klima pa mas tardá na 2030. Esaki ta e promé biaha ku un korte na Europa ta obligá un pais pa bini ku medidanan di protekshon. Ademas den 18 luna Gobièrnu Hulandes mester pone metanan nobo di klima ku ta legalmente obligatorio pa henter e ekonomia Hulandes pa asina redusí e emishon di gasnan ku efekto di broeikas i duna un kontribushon hustu na e meta di limitá kalentamentu mundial na un máksimo di 1.5 grado Celsius.

Marieke Vellekoop, direktor di Greenpeace Hulanda: ‘Esaki ta realmente un viktoria históriko. Hendenan na Boneiru porfin ta haña rekonosementu ku gobièrnu ta diskriminá kontra nan i mester protehá nan kontra e kalor ekstremo i nivel di laman ku ta subiendo. Ademas Estado Hulandes mester bini ku metanan nobo di klima pa kontribuí ku su parti hustu pa keda bou di 1.5 grado di kalentamentu. Esei ta nifiká ku e emishon Hulandes di gasnan ku efekto di broeikas mester baha muchu mas lihé. Esaki ta un avanse masha grandi. E maneho di klima aktual no ta sufisiente, i e gabinete no por sigui mas ku un maneho di klima ku ta frakasá. Promé Minister entrante Jetten mester pone e veredikto akí riba mesa di formashon awe nochi mes i sòru pa pone finansiamentu disponibel pa medidanan di protekshon na Boneiru i un maneho di klima adekuá.’

Boneiru ya kaba ta eksperensiando e konsekuensianan di e krísis di klima

Korte a determiná ku hendenan na Boneiru ta sufriendo hopi dor di kambio di klima i ku Hulanda tabata sa pa dékadanan kaba ku Boneiru ta partikularmente vulnerabel.  Korte a dikta ku Estado Hulandes no a tuma medidanan apropiá na tempu: e temperatura ya ta na un nivel demasiado haltu ku no ta bon pa salú di hende, inundashonnan ta oumentando, i pa 2050 un parti di Bonaire ya por resultá bou di awa. Korte a pone tambe hopi atenshon na e impakto riba e kultura úniko di e hendenan di Boneiru.

Kambio di klima ta menasá herensia kultural tangibel manera e kasnan di katibu, pero tambe okupashonnan tradishonal manera piskamentu i agrikultura. Hopi hende na Boneiru ta biba den pobresa i ta partikularmente vulnerabel pa e efektonan di kambio di klima. Un plan di protekshon mester tene kuenta ku tur e elementonan akí i mester duna un nivel di protekshon ku ta den proporshon ku e situashon serio na Boneiru.

Onnie Emerenciana, demandante den e Kaso di Klima di Boneiru: ‘Mi ta masha kontentu mes. Awe nos ta marka historia. Porfin Den Haag no por ignorá nos mas. Awe korte ta hala un liña den santu. Nos bida, nos kultura, i nos pais ta ser tumá na serio. Estado Hulandes no por bira kara e otro banda mas. E siguiente paso awor ta pa pone sèn i ekspertisio disponibel pa bini ku plannan di akshon konkreto pa protehá nos isla. Di bèrdat nos mester hasi esaki huntu; Boneiru no por solushoná esaki su so.’

Veredikto pionero internashonal

E kaso akí ta pone un presedente ku relevansia mundial. Ta promé biaha na Europa ku un korte ta dikta ku un pais mester tuma medidanan konkreto pa protehá hende kontra e konsekuensianan di kambio di klima.  Anteriormente Korte Internashonal di Hustisia na Den Haag a dikta ku estadonan mester mantené kalentamentu mundial bou di 1.5 grado Celsius i ku nan plannan di klima mester demostrá ambishon máksimo, teniendo na kuenta e emishonnan históriko i nivel di prosperidat. Esaki ta e promé kaso di klima den kua e verediktonan internashonal akí a keda apliká.

Michael Bacon, un abogado di Kennedy Van der Laan: ‘Den e sentensia akí korte a hasi eksaktamente loke un hues independiente den un estado di derecho demokrátiko mester hasi: pone na prueba e maneho nashonal kompará ku derecho nashonal i internashonal, i spesífikamente derechonan humano. Korte a dikta korektamente ku maneho di klima Hulandes no ta kumpli ku akuerdonan internashonal. Awor ta keda na Estado Hulandes pa bini ku un mihó maneho di klima.’

Gobièrnu mester kumpli ku su obligashonnan

Gobièrnu mester aktua mesora riba e veredikto akí: “E gabinete nobo di Jetten mester opta pa solushonnan hustu ku ta benefisiá tur hende. Pasobra ku metanan nobo i mas estrikto pa klima, lo mester redusí e emishonnan di CO2 mas lihé posibel. E gabinete di Jetten no por evitá di implementá un impuesto riba CO2, di manera ku kontaminadónan grandi ta kuminsá paga pa nan polushon, i asina realmente por redusí e emishon di CO2.” E veredikto akí ta un oportunidad pa invertí den un futuro limpi, bèrdè i pagabel pa tur hende”, asina Marieke Vellekoop a duna di konosé.

Kaso di Klima di Boneiru

Riba 11 di yanüari 2024, habitantenan di Boneiru i Greenpeace a bai korte pa eksigí un maneho di klima hustu di Estado Hulandes, despues ku investigashonnan anterior bou di enkaro di Greenpeace Hulanda a mustra ku e krísis di klima ya ta afektando bida diario na Boneiru.  E seshonnan den korte a tuma lugá dia 7 i 8 di òktober 2025, kaminda e ocho demandantenan tabata presente. Greenpeace a keda representá den e kaso akí pa abogadonan di Kennedy van der Laan i Prakken d’Oliveira.

Pa mas informashon:

Laura Polderman – ofisial di prensa di Greenpeace 

+31 (0)6 2900 1140 – [email protected]

Greenpeace su number general pa prensa: +31 (0)6 2129 6895

Download aki e imágennan di e kaso den korte. 

Bo ke keda na altura i risibí updates tokante e Kaso di Klima di Boneiru? Awèl forma parti di e grupo di Whatsapp akí pa periodista.