Banner pa promé minister: ‘Schoof, no laga nos patrimonio disparsé den laman’.

10 di mei 2025, Kralendijk – Durante Promé Minister Dick Schoof su bishita di introdukshon na Boneiru, demandantenan den e Kaso di Klima di Boneiru a bai para warda riba dje. Ora el a bai bishitá e kasnan blanku di katibu, e demandantenan tabata pará einan ku un banner ku e teksto ‘Schoof, no laga nos patrimonio disparsé den laman’. E kasnan di katibu na e parti sùit di e isla ta un herensia kultural-históriko importante. Ku e akshon akí, e demandantenan ta hala atenshon na e Kaso di Klima ku nan ta entamá huntu ku Greenpeace Hulanda kontra di Estado Hulandes i nan ta eksigí un maneho di klima hustu serka Promé Minister. E habitantenan di Boneiru ta kore peliger di pèrdè e rekuerdo tangibel importante akí di e pasado doloroso di sklabitut, debí na subida di nivel di laman komo konsekuensia di e krísis di klima.

David Martinus / Greenpeace.

Danique Martis, demandante den e Kaso di Klima di Boneiru: ‘Ta ser midí ku dos midí. Awe nos ta pará aki pasobra nos ta eksigí hustisia di klima. Ta importante pa gobièrnu Hulandes karga su responsabilidat. E munisipionan Karibense a ser lubidá pa muchu largu. Pa Hulanda Europeo sí tin plannan pa protekshon kontra subida di nivel di laman i otro konsekuensianan di e krísis di klima, pero pa Boneiru ainda no. Nos ke pa Schoof karga su responsabilidat i tuma medidanan di protekshon pa nos tambe.’

Promé Minister Schoof ta biahando den e parti Karibense di Reino Hulandes. Su bishita ta kuminsá awe na Boneiru, kaminda durante algun ora lo e topa ku gobièrnu di e isla i bishitá e palunan di mangel (mangroves) i kasnan di katibu. E demandantenan tabata warda riba dje na rant di e área di kasnan di katibu, kual ta ser menasá pa inundashon. E kasnan di katibu ta úniko i ta un di e poko rekuerdonan tangibel di e pasado di sklabitut. “Ta importante pa nos patrimonio keda konservá pa futuro generashonnan,” asina Danique Martis ta duna di konosé. 

Loke ta menasando di sosode ku e herensianan aki, nos por mira riba e pintura mural ku a ser entrega na Prome Minister Schoof. Riba e pintura tin e kasnan di katibu ta inundá. “Ta bon ku nos a laga Prome Minister Schoof skucha nos”, Danique Martis ta bisa. Pero el a splika tambe ku nos no mester stèns ku e gabinete akí awor diripiente lo tuma akshon pa nos. Pues di tur manera nos lo sigui ku nos kaso den korte pa haña hustisia di klima pa Boneiru.’

No tin atenshon pa munisipionan Karibense den maneho di klima Hulandes

Ta opvio pa lunanan kaba ku e gabinete no ta ni riba e bon kaminda pa alkansá por lo ménos su propio meta di klima for di e Lei di Klima. E voorjaarsnota i plannan di klima di Minister Hermans ta mustra ku e gabinete akí no ta duna prioridat na maneho di klima i no tin atenshon mes pa adaptashon di klima pa e munisipionan Karibense. ‘Miéntras ku nos mester aselerá e maneho di klima, e gabinete akí ta wanta brek. Pero pa Boneiru no tin tempu mas di pèrdè. P’e motibu ei Greenpeace Hulanda huntu ku habitantenan di Boneiru ta entamando un kaso den korte pa haña hustisia di klima,’ asina Marieke Vellekoop, direktor di Greenpeace Hulanda a bisa.

Kaso di klima di Boneiru kontra Estado Hulandes

Dia 7 i 8 di òktober e aña akí, Korte di Den Haag lo trata e Kaso di Klima di Boneiru, entamá pa 8 habitante di Boneiru i Greenpeace Hulanda kontra di Estado Hulandes. Nan ta eksigí hustisia di klima pasobra gobièrnu no ta hasiendo nada konkreto pa protehá nan kontra e konsekuensianan di e krísis di klima. Boneiru ta èkstra vulnerabel pa kambio di klima. Un kinto parti di Boneiru ta ser menasá pa subida di nivel di laman pa fin di e siglo akí. Den e kaso ta ser eksigí pa gobièrnu limitá e peligernan dor di redusí emishonnan di CO2 mas lihé. Banda di esei, gobièrnu mester traha plannan pa protekshon di Boneiru.