Vodeći svjetski klimatolozi upravo su objavili najnoviju sveobuhvatnu procjenu utjecaja klimatskih promjena te načina i opsega prilagodbe na njih.

Nemaš vremena zadubiti se u tisuće stranica? Nema problema. Navodimo 5 ključnih činjenica iz izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koje trebaš znati o utjecajima klimatskih promjena, prilagodbi na njih i ranjivosti.

1. Rizici i utjecaji na klimu sve su učestaliji i pogoršavat će se brže od očekivanog.

To je glavna poruka. Klimatske promjene već uzrokuju ogromne gubitke i štetu, kako prirodi tako i ljudima, uništavajući živote, domove, uvjete za preživljavanje i kulture. I bit će sve gore. Znanstvenici su ažurirali svoju opću procjenu o Razlozima za zabrinutost u pogledu budućih razina zagrijavanja te su zaključili da će se rizici povisiti na visoku i vrlo visoku razinu pri nižim razinama zagrijavanja nego što je prethodno procijenjeno (u Petom izvješću o procjeni). Posljedice zagrijavanja na ekosustave mogle su se osjetiti ranije, one su rasprostranjenije i njihove su posljedice dalekosežnije od predviđenog. 

 © Thomas Mendel / Greenpeace

2. Nismo spremni, čak ni za posljedice koje se osjećaju već sad, a to oduzima živote.

Iako u svijetu rastu napori za prilagodbu sve većim utjecajima klimatskih promjena, to je uglavnom premalo ili prekasno. Posljedično, sve je veći broj ljudi i imovine izložen opasnostima klimatskih promjena, umjesto da je sve manji.

Kriza je odnijela živote i domove diljem svijeta, a u najugroženijim zemljama smrtnost od poplava, suša i oluja bila je u prethodnom desetljeću nevjerojatnih 15 puta veća nego u zemljama koje su manje ugrožene.

Nije moralo biti tako. Uključivi, pravedni i odgovarajuće provedeni planovi prilagodbe za koje su osigurana dovoljna sredstva te razvoj koji vodi računa o otpornosti na klimatske promjene i ispunjava potrebe najranjivijih skupina spasili bi živote, domove i budućnosti.

3. Više zagrijavanja donosi više problema. Ograničavanje zagrijavanja na 1,5 °C značajno bi smanjilo predviđene gubitke i štetu, no ne može ih spriječiti.

Svaki daljnji porast zagrijavanja samo pogoršava situaciju, dovodeći sve više ljudi i vrsta do samog ruba i preko njega. Kratkoročni potezi za ograničavanje globalnog zagrijavanja na gotovo 1,5 °C (granica zagrijavanja prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama) značajno bi smanjila predviđene gubitke i štetu po ljude i ekosustave, no ne može ih spriječiti. Ti gubici i šteta neravnomjerno su raspoređeni, a trenutačni financijski, politički i institucionalni dogovori ne suočavaju se s njima sveobuhvatno, posebice u zemljama niskog i srednjeg dohotka.

© Greenpeace / Anais Hector

4. Moramo obnoviti prirodu i zaštititi barem 30% Zemlje želimo li da ona štiti nas.

Očuvanje zdravlja planeta ključno je za zdravlje ljudi i društva te preduvjet za razvoj koji je otporan na klimatske promjene. Raznoliki samoodrživi ekosustavi zdrave bioraznolikosti na brojne načine pridonose borbi protiv klimatskih promjena. Zato IPCC stalno ističe da se moramo prilagoditi klimatskim promjenama i da ih moramo ublažavati na načine koji se temelje na očuvanju ekosustava jer taj pristup ima velik potencijal. Važno je napomenuti da znanstvenici naglašavaju kako održavanje otpornosti bioraznolikosti i usluga ekosustava ovisi o učinkovitom očuvanju otprilike 30% do 50% tla, slatkovodnih ekosustava i oceana na Zemlji, uključujući trenutačne poluprirodne ekosustave.

5. Ovo je ključno desetljeće za osigurati uvjete za život, pravednost i održivost u budućnosti. Moramo prijeći s malih pomaka u postojećem sustavu na korjenite promjene.

Utjecaji i rizici klimatskih promjena postaju sve složeniji i njima je sve teže upravljati kad se istovremeno pojavljuju različite opasnosti i kad one međusobno utječu na višestruke rizike koje su stvorili modeli neodrživog razvoja i društvena nepravda. Stoga nam ne treba više malih koraka bez promjene statusa quo, već sveobuhvatna i uključiva tranzicija u sustavima energetike, opskrbe hranom, industrije te urbanim i društvenim sustavima, omogućujući razvoj koji je otporan na klimu i pravedan. Bez ikakve odgode.

Kao što IPCC zaključuje: 

„Kumulativni znanstveni dokazi su jasni: Klimatske promjene su prijetnja ljudskoj dobrobiti i zdravlju planeta. Bilo kakvo daljnje odgađanje sporazumnih preventivnih globalnih mjera za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena uzrokovat će propuštanje sve kraćeg vremenskog okvira u kojem nam se pruža prilika za osigurati održivu budućnost za sve. (velika vjerojatnost)”

Osjećaš se spremno odmah pretvoriti riječi u djela?

Donosimo još jedan popis od 5 točaka o tome kako možeš djelovati s nama:

1. Napuštanje fosilnih goriva. Sada.


Oko toga nema puno razmišljanja. Kad si u rupi, prestani kopati. Svaka tona ugljika koju ispuštamo u atmosferu spaljivanjem fosilnih goriva samo pogoršava situaciju. Čak i Međunarodna agencija za energiju, nekoć poznata po svojem konzervativnom predviđanju budućnosti, sad izjavljuje da je moguće prijeći s fosilnih goriva na sustav u kojem prevladava obnovljiva energija. Učinimo to!

Fosilne reklame povećavaju potrošnju fosilnih goriva. Pomogni nam zabraniti ih.

2. Zaštita barem 30 posto do 2030.


U ožujku se vlade sastaju u Ujedinjenim narodima radi pregovora o Sporazumu o svjetskim morima koji omogućuje stvaranje zaštićenih područja u svjetskim oceanima. Kasnije ove godine, vlade će se okupiti na 15. Konferenciji stranaka UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP15) gdje će se morati obvezati na zaštitu 30% kopnenih i morskih područja do 2030. Pritom će morati u potpunosti poštivati prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica. 

Iskaži podršku snažnom Sporazumu o svjetskim morima.

© Sirachai Arunrugstichai / Greenpeace

3. Zagovaranje klimatske pravde

Ljudi imaju prava. Vlade imaju obveze. Natjerajmo ih da preuzmu odgovornost. Samo prošle godine u sudnicama je doneseno toliko ključnih odluka s dalekosežnim posljedicama kao nikad u povijesti. Pogođene zajednice nastavit će braniti svoja ljudska prava i zahtijevati pravdu. Poput lančanih reakcija na klimatske promjene, svi su klimatski slučajevi međusobno povezani i potvrđuju nužnost usvajanja globalnog standarda zaštite klime kao ljudskog prava. Pridruži se rastućem globalnom pokretu i zauzmi se za ljude i za planet!

Zauzmi se za ljude i za planet! 

4. Borba za budućnost kakvu zaslužujemo

Trenutačni model razvoja temeljen na neograničenom rastu i ekstrakciji nepravedan je i zastario. Moramo ga mijenjati. Zaslužujemo budućnost koja poštuje ljude te ograničenja Zemlje i njezine cikluse. Budućnost gdje gospodarska dobit nema primat nad životom, koja je povezana s prirodom, ukorijenjena u raznolikosti zajednica u kojima se odluke donose uključivo i u kojima je osigurana jednakost. 

Pridruži se autohtonim narodima i tradicionalnim zajednicama u borbi za obranu Amazonske prašume od pohlepe.

© Jilson Tiu / Greenpeace

5. Suočavanje sa stvarnošću, na brutalno iskren način.

Da bismo riješili problem, prvo se moramo brutalno iskreno s njim suočiti. U ovom trenutku, niti se pripremamo za svijet od 1,5 °C prema kojem bismo se trebali kretati, niti za svijet od 2,7 °C prema kojem se krećemo. Samo srljamo. Potpuno nespremni za opasnosti koje nas čekaju.

Uzmimo budućnost u svoje ruke i izvršimo pritisak na vlade da djeluju!

Podijeli ovo s drugima.

Pokaži da čuješ znanost.

Kaisa Kosonen je viša politička savjetnica Greenpeacea u nordijskim zemljama.