Povratak gospodarskom rastu odvest će nas u propast

U trenutku kad Europska komisija i mnoge vlade europskih zemalja planiraju oporavak gospodarstva koji će koštati bilijune eura, Greenpeace upozorava da bi tzv. “zeleni rast” – kako mu tepa Predsjednica komisije Ursula von der Leyen – mogao produljiti život sustavu koji iskorištava ljude i razara okoliš.

Evo što je Europska agencija za okoliš o tome rekla u svom izvještaju o stanju okoliša: Europa neće ostvariti svoju viziju održivosti i “života unutar ograničenja ovog planeta” nastavi li promicati gospodarski rast i pokušavati sanirati štetne posljedice tog rasta na okoliš i društvo.

Upravo stoga vlade trebaju poticati strukturne promjene u gospodarstvu, a ne vraćati se na stari sustav. Europski planovi oporavka ne smiju se i dalje vezati za grube ciljeve rasta BDP-a, već promicati dobrobit društva i okoliša. I dokle god von der Leyen i ostali politički vođe budu uljepšavali svoje zelene zamisli, njihove će nade – i novac poreznih obveznika – ovisiti o potrošenom gospodarskom sustavu koji zagrijava ovaj planet i ugrožava održivost života na njemu.

Ovdje predstavljamo tri test-pitanja pomoću kojih možete provjeriti mogu li planovi gospodarskog oporavka ostvariti ono što govore ili samo utvrđuju pozicije postojećeg gospodarskog sustava koji se oslanja na fosilna goriva i proizvodi ogromne količine otpada, a sve pod slabom krinkom zelenila:

1. Može li se (plan) nositi s izazovima budućnosti?

  • Nema više novčanih injekcija za spas industrija plina, nafte i ugljena
  • Nema više novčanih injekcija za spas zrakoplovnih kompanija, proizvođača automobila i drugih zagađivača, a da se prethodno ne dogovore strogi uvjeti zaštite okoliša i društva
  • Sve su mjere u okviru 65%-tnog smanjenja emisija EU do 2030.
  • Nema više financijske potpore fosilnim gorivima
  • Javna se sredstva više ne ulažu u zagađivačke djelatnosti (poput tzv. tvorničkog uzgoja) već u rješenja koja osiguravaju dodatna radna mjesta (npr. u decentralizirane izvore obnovljive energije), smanjuju štetni klimatski i okolišni otisak EU te pomažu prirodi da se oporavi
  • Obračunava se s prekomjernom potrošnjom, stvaranjem otpada i onečišćenjem te smanjuje korištenje pesticida i potrošnju mesa te mliječnih i jednokratnih proizvoda

Premda su “zeleni” gospodarski sektori važni, njihov razvoj i aktivnosti za oporavak prirode neće sami po sebi omogućiti društveno pravedan zeleni oporavak, ako vlade i korporacije istodobno nastave podržavati industrije koje eksploatiraju i uništavaju prirodu i društvo. Svaki euro koji se potroši na zastarjele industrije usporava preobrazbu našeg gospodarstva i daje izgovor za odgodu djelovanja onima koji od toga imaju koristi.

Nedavno je globalno istraživanje politika fiskalnog oporavka, koje su proveli vodeći ekonomisti pokazalo da bezuvjetno spašavanje zrakoplovnih kompanija donosi izuzetno slabu gospodarsku korist, ali zato izrazito negativan utjecaj na klimatske promjene. Spašavanje zrakoplovnih kompanija stoga mora biti uvjetovano dobrobiti za zaposlenike i potpunim rezanjem izrazitog doprinosa ovoga sektora pogoršanju klimatskih uvjeta. Treba odmah prestati s poreznim izuzećima i kratkim letovima, a velika ulaganja usmjeriti na opći prelazak na čiste alternative za prijevoz putnika i robe, poput vlakova, te na ukupno smanjenje potreba za putovanjima. 

Budući da je onečišćenje zraka ionako jedan od većih uzroka smrtnosti u svijetu, odgovor na korona-krizu nikako ne smije dodatno ugroziti zdravlje. EU treba dati prednost čistim oblicima mobilnosti za sve i ne trošiti javni novac pomažući autoindustriji da proda vozila koja tek nešto manje onečišćuju nego prije. Osim toga, EU i vlade zemalja članica moraju olakšati svojim građanima prelazak s osobnih vozila na čišće alternative poput bicikala, vlakova te javnog ili grupnog prijevoza pogonjenog obnovljivom energijom.

Kako bi iz ove krize izašli jači i spremnije se suočili s izazovima koje nam donosi budućnost, svi planovi oporavka moraju se baviti prekomjernom potrošnjom, stvaranjem otpada i otrovnim onečišćenjem koje stvara postojeće gospodarstvo. Za prehrambenu industriju to podrazumijeva obračun s intenzivnim oblicima životinjskog uzgoja ne bi li se zaustavila nezdrava i prekomjerna eksploatacijska proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda. Ulagati u bolju budućnost znači usmjeriti se na lokalni, ekološki uzgoj i biljnu prehranu.

No oporavak se ne odnosi samo na nova ulaganja, već i na promjenu postojećih. Vlade i dalje milijardama pomažu industriju plina, nafte i ugljena, umjesto da taj novac preusmjere na pomoć čistim i obnovljivim energetskim sustavima budućnosti i tako stvore nova radna mjesta.

Isto tako, dosadašnje su potpore učvrstile prehrambenu industriju kakva je dovela do propasti milijuna sitnih poljoprivrednika, a na dobrobit industrijskog uzgoja, industrije pesticida i bogatih zemljoposjednika koji uništavaju prirodu u našem neposrednom okolišu i udaljenim mjestima i izlažu nas riziku od novih pandemija. Kako bi javna sredstva za potporu poljoprivredi preusmjerila na zdravije i humanije sustave proizvodnje hrane koja zapošljava više ljudi no dosad, EU treba odbaciti postojeću Zajedničku poljoprivrednu politiku i krenuti iznova.

Osim toga, svaki investicijski plan treba preusmjeriti potpore na novo, zeleno gospodarstvo, a ne na zastarjele i destruktivne industrije. Ne smijemo dopustiti EU i vladama zemalja članica da nastave prikrivati potporu uvriježenim poslovnim modelima tankim premazom “zelenila”.

2. Brine li se za svakoga?

  • Štiti radna mjesta od kojih se može dostojno živjeti i podupire prekvalifikaciju radnika iz neodrživih sektora za radna mjesta u održivim sektorima gospodarstva
  • Ulaže u kvalitetna radna mjesta u sektorima kojima je budućnost sigurna (npr. u obnovljivu energiju, energetsku obnovu domova, javni prijevoz, biciklističku infrastrukturu, željezničke mreže, ekološki uzgoj, oporavak prirode, popravljanje i višekratno korištenje te dizajn održivih proizvoda, javno zdravstvo i obrazovanje)
  • Umjesto da buduće generacije uvaljuje u dugove do grla, vlade moraju stati na kraj izbjegavanju plaćanja poreza i pobrinuti se da najbogatiji daju najviše za financiranje oporavka
  • Jača ključne javne usluge, ulaže u zelene površine u gradovima 
  • Pruža potporu najosjetljivijim skupinama u društvu i obračunava se s nepravednom raspodjelom prihoda
  • Brine se da politika digitalizacije ima povoljan učinak na zapošljavanje te štiti ljudska prava i slobode

Ulaganjima i potporama za spas pojedinih grana gospodarstva mora se zaštititi egzistencija običnog čovjeka (a ne dividende dioničara i menadžerski bonusi), podržati radnike da stječu nova znanja i vještine te stvarati nove prilike u sektorima kojima je budućnost sigurna, npr. energetsku obnovu i izolaciju domova, postavljanje solarnih panela, širenje željezničkih mreža, javni prijevoz i prijevoz biciklima. Osim toga, ekološki uzgoj može osigurati više nego dovoljno zdrave hrane po pravednim cijenama za uzgajivače i pritom otvoriti više sigurnijih radnih mjesta od štetnog industrijskog uzgoja.

Financijski slom iz 2008. uništio je milijune ljudi, ali je istodobno milijunaše pretvorio u milijardere. To se ovaj put ne smije ponoviti. Svi moraju dati svoj razmjerni doprinos, od korporacija koje izbjegavaju poreze do milijardera.

Vlade se također moraju čuvati posljedica nepromišljene digitalizacije pod svaku cijenu. Gospodarstvo koje se temelji na privremenim i kratkotrajnim poslovima (tzv. gig-ekonomija) treba ustupiti mjesto zapošljavanju na neodređeno vrijeme u ključnim uslužnim djelatnostima i čistim industrijama od kojih se može dostojno živjeti. Došlo je vrijeme da se obračunamo s nejednakošću, da skratimo radno vrijeme i tako povećamo zapošljavanje, vratimo rad i život u ravnotežu te smanjimo ukupni utjecaj na okoliš.

Paket oporavka također mora jasno pokazati da su vlade europskih zemalja spremne pomoći najosjetljivijim skupinama u našim zajednicama, od nezaposlenih koji su dugo bez posla do izbjeglica, i da ta pomoć treba ići i izvan državnih granica u zemlje kojima je još teže odgovoriti na zdravstvenu i gospodarsku krizu.

3. Štiti li temeljna ljudska prava?

  • Uvjetuje financiranje poštivanjem demokratskih načela, temeljnih prava, vladavinom prava te sankcioniranjem njihova nepoštivanja
  • Obeshrabruje uporabu aplikacija za praćenje korisnika

Demokracija je preduvjet za postojanje zelene i pravedne Europe. Snažne i inkluzivne demokratske institucije te poštivanje temeljnih ljudskih prava i vladavine prava na svim razinama vlasti moraju biti preduvjet za davanje EU fondova i sheme potpora.

EU treba odlučno djelovati protiv svake vlade kojoj zdravstvena kriza služi kao izgovor za dokidanje vladavine prava i temeljnih ljudskih prava (uključujući pravo na privatnost, slobodu govora i pravo na prosvjed) nepotrebnim i pretjeranim mjerama. 

EU, k tome, treba obeshrabriti uporabu COVID-19 aplikacija za praćenje kretanja ljudi, osim ako ona nije jasno opravdana te zakonom vremenski i sadržajno ograničena. Ovakve tehnologije mogu dovesti do prekomjernog i sveprisutnog nadzora građana pod krinkom javnozdravstvene primjene kontrole bolesti. Radi se o velikoj prijetnji privatnosti, koja može dovesti u pitanje slobodu kretanja, izražavanja i udruživanja.