“Hvala, ali ne!” – Kako se mali hrvatski grad suprotstavio agro-divu

Biste li vi htjeli živjeti pored klaonice koja ubije 100 milijuna pilića na godinu? Ja ne bih.

Ime mi je Dániel Nyitray i voditelj sam kampanje u Greenpeaceu International. Nedavno sam bio u Hrvatskoj da se pridružim zajednici koja se usprotivila nezamislivoj prijetnji: megaprojektu klaonice za ogromnu tvornicu mesa koja u samo jednom gradiću kani ubijati četiri puta više pilića nego što trenutno proizvede cijela zemlja.

Građanski duh u Sisku

Koncentrirati proizvodnju 100 milijuna pilića u zemlji koja ne broji niti četiri milijuna stanovnika ne zove se „uzgojem“ nego industrijskom invazijom. Nakon što se u glavnome gradu, Zagrebu, u veljači okupilo 5.000 prosvjednika, uslijedio je novi prosvjed u gradu Sisku koji je organizirala koalicija 12 ugroženih zajednica uz potporu Zelene akcije i Prijatelja životinja.

Čim sam sišao s autobusa nakon desetsatne vožnje iz Budimpešte osjetio sam koliko je zrak naelektriziran. Sisak je gradić s oko 40 tisuća stanovnika i još svježim ožiljcima od velikog potresa koji ga je pogodio prije pet godina. Unatoč gospodarskim problemima, lokalno stanovništvo nije se dalo podmititi pustim obećanjem takozvanih „novih radnih mjesta“. Svima su nam već dobro poznata takva obećanja velikih korporacija. Obećat će vam i brda i doline dok ne izgrade pogon, a onda se pretvoriti u susjede iz noćne more.Organizatori su održali kratku konferenciju za novinare. Već se i po broju mikrofona medijskih kuća moglo zaključiti koliko je ogroman interes javnosti. A kako i ne bi bio: dobili su podršku popularnog pjevača Darka Rundeka, a holivudski glumac Goran Višnjić poslao je video poruku solidarnosti. Kad su okupljeni krenuli uskim ulicama, prizor 3.000 ljudi koji marširaju zajedno bio je uistinu veličanstven.

A što mi se najviše svidjelo? Kad je Darko Rundek poveo prisutne narodnom pjesmom s izmijenjenim riječima kojima prosvjeduje protiv megafarme. Kad je došao red na mene, rekao sam da nisu usamljeni u svojoj borbi, da je ona dio globalne „borbe na licu mjesta“ od Meksika do Nigerije, od Španjolske do Novog Zelanda. Završio sam rečenicom na hrvatskom jeziku koju sam uvježbavao cijelo jutro: „Hvala, ali ne megafarmama!“

Želite li i vi dići svoj glas protiv pohlepe velike agrarne industrije i njezinih razornih mesoprerađivačkih i mljekarskih projekata, potpišite ovu međunarodnu peticiju.

Prljavi trikovi velike svjetske agroindustrije

Pa što nas toliko muči? Osim što su industrijske klaonice etička noćna mora, ovakvi projekti su “strojevi za eksploataciju.” Zagađuju podzemne vode nitratima (povećavajući tako rizik od raka), onečišćuju tlo i zrak i guše lokalnu infrastrukturu smradom, prašinom i gustim prometom.

Velika agroindustrija igra prljavo, služeći se trikovima kakve koriste i velike naftne kompanije. Ciljaju na područja s niskom zaposlenošću i slabijom regulativom, računajući da su stanovnici previše očajni da bi se usprotivili.

Taktika „šnitanja“ vidi se posvuda: u Hrvatskoj je investitor rascjepkao projekt na 20 dozvola ne bi li zaobišao procjenu kumulativnog utjecaja na okoliš. Stvar je dobro poznata. Nešto se slično dogodilo u Španjolskoj kad je investitor rascjepkao veliki projekt svinjske farme na 25 dijelova da izbjegne propisima. No mi ćemo ga svejedno zaustaviti!Kolega Carlos iz Meksika objavio je vijest o ogromnoj šteti u srcu predivne prašume Selva Maya koju su zaposjele stotine industrijskih farmi svinja, a većina je izgrađena bez ikakve dozvole i sad zagađuju najveću zalihu podzemne vode u Meksiku.

Isto se tako moj španjolski kolega Luís već godinama bori protiv širenja „životinjskih tvornica“. Uzgajivačka ga je industrija pokušala ušutkati sudskom tužbom. Premda je već izvojevao važne pobjede, trenutno bije novu bitku udružen s lokalnim stanovništvom San Clementea, malenog sela u zapostavljenom ali prekrasnom dijelu Španjolske. Taj novi pogon kani nagurati milijun pilića i proizvoditi 235 milijuna jaja godišnje.

Mesna i mljekarska industrija sad čak šire granice svojeg toksičnog modela poslovanja. JBS, najveće mesno carstvo na svijetu, namjerava progurati  veliki projekt megafarme u Nigeriji. JBS je već desetljećima gospodar tržišta u brazilskoj industriji junetine, koja je glavni nositelj razaranja amazonske prašume. Osim što je izravno upleten u korupcijske skandale, JBS je kroz svoje distribucijske kanale povezan s teškim kršenjima ljudskih prava i nezakonitom ispašom stoke na domorodačkoj zemlji. A sad, u želji da napuni džepove svojih dioničara milijardera, pokušava proširiti svoj razorni model na Supsaharsku Afriku. Nigerija je već iz prve ruke iskusila uništavanje okoliša i klime te kršenje ljudskih prava koje su počinile naftne kompanije poput Shella. Sad se i JBS sprema kročiti njihovim stopama, pa nije ni čudo da se lokalne zajednice protive.

Nažalost, primjerima nema kraja, a obrazac je nedvojben: Velike agrokorporacije silovito guraju svoje megaprojekte diljem svijeta, potpuno zanemarujući interese lokalnih zajednica. Njihov je cilj jasan: izvući najveću moguću dobit bez obzira na cijenu, ne mareći pritom ni najmanje za patnju životinja, ugrožavanje zdravlja zagađenom hranom i vodom, razaranje prirode i živote ljudi koji ondje žive.

Ni ovdje, niti bilo gdje drugdje

Ne radi se ovdje samo o pilićima, nego o borbi  zajednice protiv eksploatacije. Velika agroindustrija vidi našu zemlju kao robu koju treba iskoristiti i odbaciti. No sisačko me stanovništvo podsjetilo da je zemlja naša baština.

Naša zemlja nije samo roba koju valja iskoristiti nego naša baština i izvor života. 

No dok ovo pišem, velika agroindustrija žrtvuje naše domove radi svojih sebičnih eksploatacijskih ciljeva. Od nigerijskih savana do europskih sela, korporacijski megaprojekti razaraju lokalni život ne bi li nahranili stroj koji služi samo nekolicini. Ustanimo zato i zaštitimo svoju zemlju, svoju kulturu i svoje pravo na bolji svijet za buduće generacije.

Ni ovdje, niti bilo gdje drugdje.

Pomozite nam zaustaviti širenje velike agroindustrije i potpišite našu međunarodnu peticiju.

Dániel Nyitray voditelj je globalne kampanje protiv velike agroindustrije pri Greenpeaceu International