Zagreb, 2.6.2023. – Okolišne organizacije okupljene u Platformu protiv zagađenja jednokratnom plastikom od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zahtijevaju donošenje učinkovitih propisa za smanjenje otpada od jednokratnih plastičnih vrećica i suočavanje s najezdom jednokratne plastike.
Temeljem nedavnih medijskih napisa i informacija o potrošnji plastičnih vrećica iz 2022., udruge izražavaju nezadovoljstvo razvojem situacije odnosno aktualnim mjerama za reguliranje jednokratnih plastičnih vrećica.
“Greenpeaceovu peticiju za zabranu laganih i vrlo laganih plastičnih vrećica, potpisalo je više od 65 000 građana. Peticija je bila dio šire kampanje za drastično smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu i okretanje alternativama za višekratnu uporabu”, naglasila je Petra Andrić iz Greenpeacea.
Ministarstvo je uz lagane plastične vrećice propustilo donijeti zabranu vrlo laganih plastičnih vrećica. Uz to, trgovci su trošili “zalihe” laganih vrećica te ni oni ni Ministarstvo nisu poduzeli korake da višekratne vrećice budu u široj upotrebi. Sve ovo dovelo je do toga da su potrošači, zbog nedostatka informiranja, lake dostupnosti, niske cijene odnosno besplatnosti, jednu vrstu plastičnih vrećica samo zamijenili drugim vrstama plastičnih vrećica, a pritom alternativa za ponovnu uporabu još nije ozbiljno zaživjela.
“Za sve kategorije vrećica postoje zamjene za višekratnu upotrebu. Dilema “plastika ili papir” lažna je dilema, a rasprava oko toga oduzima puno energije koja bi se mogla usmjeriti na mijenjanje sustava prema istinskoj cirkularnosti”, izjavila je Ana Mileusnić iz Zelene akcije.
Privremeni podaci FZOEU-a za 2022. godinu pokazuju kako je pandemijsko razdoblje jedino razdoblje u kojem je došlo do značajnog smanjenja potrošnje, a ukupna masa ponovno se postupno povećava i približava pretpandemijskog brojci. Pritom je znatno porasla potrošnja onih sa stijenkom debljom od 50 mikrona (“deblje” jednokratne koje se uglavnom naplaćuju), dok je višekratna alternativa i dalje slabo zastupljena.
“Dodatni problem je što Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu, kojim se uvode dodatne mjere za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica, još uvijek nije usvojen, iako je od završetka javnog savjetovanja prošlo već šest mjeseci”, dodala je Ivana Kordić iz udruge Tatavaka.
Niz godina udruge apeliraju na nužnost donošenja zakona i propisa kojima ćemo se stvarno uhvatiti ukoštac s galopirajućim onečišćenjem okoliša plastikom. Naglašavaju da su jedina prava rješenja za onečišćenje jednokratnom plastikom prelazak na predmete za višekratnu upotrebu, sustave za ponovnu uporabu i ponovno punjenje.
Stoga su udruge Ministarstvu poslale dopis s preporukama za smanjenje količine plastičnih vrećica u opticaju. Traže da Ministarstvo što prije objavi izvješće s javne rasprave o Pravilniku, uvaži komentare okolišnih udruga i hitno usvoji Pravilnik s izmjenama, kao ključan dokument za provedbu mjera smanjenja potrošnje jednokratne plastike.
U ime Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom:
Greenpeace u Hrvatskoj
Zelena akcija
Udruga Tatavaka – Inicijativa Za Zlarin bez plastike
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK)
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce
Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja“Eko-Zadar”
Terra Hub
Udruga Zelena Istra
Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta
Udruga PET Plus – Za Labin bez plastike
Diskusija
Poštovana/i, Više od 25 godina odvajam otpad od smeća (miješanog komunalnog otpada), daleko ranije nego su došli "Zakoni". Plastične vrećice nisam uzeo, a niti kupio već dugi niz godina, već koristim ono što imam ili mi netko nešto donese pa na taj način se kod mene "dovuče" plastika. Znam da nemaju svi ljudi vremena za to što ja i na koji način radim, no prvi korak bi svima mogao biti da ne uzimaju vrećice u trgovinama miješane robe, npr. kad kupujem voće ne uzimam vrećicu već etiketu o težini i iznosu nalijepim na voće. To je moj skromni doprinos sprečavanju plastičnog onečišćenja prirode. S poštovanjem,
Nije mi poznato dali netko razmišlja o tome što se događa sa jahtama i brodicama izrađenim od stakloplastike. Milijarde tona stakloplastike moraju se nakon isteka roka korištenja brodica negdje skloniti. Što rade čarter-tvrtke i privatni vlasnici jahti kad one ostare i prestanu se koristiti? Kakav je materijal stakloplastika, dali je štetan za okoliš, dali ga je moguće reciklirati, gdje se deponira? Ako vam je poznato gdje se ova tema obrađivala ili objavljivala, molim vas obavijestite me. Hvala unaprijed i lp Zlatko