Bishitá e barku durante e dianan habrí riba 27 i 28 di sèptèmber

Kralendijk, 26 di sèptèmber 2025 – E barku di Greenpeace Rainbow Warrior a yega den haf di Boneiru. E barku lo keda den haf te djárason 1 di òktober pa hala atenshon i konsientisá pueblo tokante e Kaso di Klima di Boneiru. Dia 27 i 28 di sèptèmber tin e dianan habrí, kaminda tur hende ta bon biní pa subi e barku pa haña un rondleiding i informashon tokante e trabounan di Greenpeace i e Kaso di Klima. Despues di bishita di e barku, e 8 demandantenan den e Kaso di Klima lo sali pa Den Haag pa asistí na e kaso den korte i hiba palabra den sala di korte.

© Casper Douma / Greenpeace

Marieke Vellekoop, direktor di Greenpeace Hulanda: “Ta remarkabel ku e Rainbow Warrior ta na Boneiru nèt aworakí. E barku ikóniko akí ta un símbolo mundial di kurashi, protesta inovador, i solidaridat. Esei ta netamente loke tin mester den e Kaso di Klima ku nos ta hiba huntu ku e habitantenan di Boneiru kontra  Estado Hulandes. Nos ta spera di por yama bon biní na hopi hende na bordo di e barku i bai den kòmbersashon ku nan tokante kiko ta e riesgonan pa e isla.”

Kaso di Klima Boneiru

Dia 7 i 8 di òktober korte na Den Haag lo trata e Kaso di Klima di Boneiru, entamá pa 8 habitante di Boneiru i Greenpeace Hulanda kontra Estado Hulandes. E demandantenan ta Angelo Vrolijk, Daniela Simal, Danique Martis, Helen Angela, Jackie Bernabela, Judmar Emerenciana, Kjelld Kroon i Onnie Emerenciana. Nan ta eksigí hustisia di klima pasobra gobièrnu no ta hasiendo nada konkreto pa protehá nan kontra e konsekuensianan di e krísis di klima. Boneiru ta èkstra vulnerabel pa kambio di klima. Ya kaba hendenan na Boneiru ta eksperensiando kalor ekstremo, sekura, i inundashon. E refnan di koral ta kore riesgo di disparsé, i un kinto parti di e isla ta ser menasá pa oumento di nivel di laman den kareda di fin di siglo. E demanda den korte ta eksigí pa gobièrnu limitá e peligernan dor di redusí emishon di CO2 mas lihé. Ademas gobièrnu mester traha plannan huntu ku habitantenan di Boneiru pa protekshon di e isla.

Onnie Emerenciana, demandante den e Kaso di Klima Boneiru: “Komo kunukero na Boneiru, mi ta mira i sinti e konsekuensianan di e krísis di klima tur dia. Nos no por kosechá mas loke nos tabata kustumbrá ántes, i e kalor ekstremo ta obligá nos bai paden. Pa nos, kambio di klima no ta un menasa leu, di futuro. E ta aki, awor mes. E ta hala rosea riba nos, e ta kima nos kueru, i ta drenta nos kasnan. Nos identidat ta forma parti di e naturalesa: e koral ku ta protehá nos kosta, e piskánan ku ta alimentá nos famianan, e palunan ku ta tene nos tera huntu, e bientu ku ta refreská nos. Pero e hogar ei —esta, nos naturalesa— ta ser kitá for di nos pida pa pida. Nos ta eksigí akshon pa protehá nos hogar promé ku ta lat.”

Dianan habrí riba e barku

Tur hende por bishitá e barku di Greenpeace Rainbow Warrior djasabra 27 i djadumingu 28 di sèptèmber di 10’or mainta pa 4’or atardi na Noordpier. Lo tin rondleiding duná pa e tripulashon di e barku di bela ikóniko akí, ku ta ser usá pa hasi kampañanan pa protekshon di medio ambiente i hustisia di klima. Bishitantenan por siña mas tokante e kaso di klima i laga un mensahe pa e demandantenan. Entrada ta grátis.

Rainbow Warrior 

E Rainbow Warrior ta un barku konosí di Greenpeace i e tabata aktivo den kampañanan kontra di entre otro piskamentu di bayena, yagmentu riba zeehond, tèstnan nuklear i afval nuklear. Dia 10 di yüli 1985, e barku a keda bombardiá i hundí na Auckland dor di e servisio sekreto franses komo kontesta riba protestanan kontra tèstnan nuklear franses riba Moruroa. E barku di bela aktual di Greenpeace ta e Rainbow Warrior III, ku ta den servisio for di 2011.

Dos aña pasá, e barku tabata riba un gira na Vanuatu: un nashon insular (isla) serka di Australia, ku ta den e promé rei di e krísis di klima, meskos ku área di Karibe. Demandante den e Kaso di Klima di Boneiru, Danique Martis, i Churmer Bomba tambe tabata presente einan. E barku a kolektá pruebanan di kambio di klima, ku a keda presentá na Korte Internashonal di Hustisia na Den Haag. Esaki a inkluí tambe e testimonionan di hendenan di Boneiru. Na yüli di e aña akí, Korte Internashonal di Hustisia a emití un deklarashon pionero konfirmando ku paisnan mester hasi mas pa protehá hende kontra kambio di klima.

© Casper Douma / Greenpeace